1903. – 09. svibnja osniva se Društvo Marjan kako bi pošumljavanje i uređenje Marjana dobilo što veći zamah. Prof. Juraj Kolombatović postaje prvi predsjednik. Sustavno pošumljavanje Marjana nastavilo se sve do 50.-ih godina 20.-og stoljeća. Dan osnivanja Društva Marjan ujedno je i Dan Marjana koji se tradicionalno obilježava u prvu nedjelju nakon proslave sv. Duje;

Osnivanje Društva Marjan – Stanko Piplović

1903. – Društvo gradi put od Velog Varoša do prvog Marjanskog vrha;

1905. – Dobrovoljnim prilozima izgrađuje Društvo put i do drugog vrha Marjana. Također su uređena dva vidikovca na istaknutim mjestima brda Marjan;

1906. – Društvo Marjan podiže drveni restoran na Prvom vrhu;

1907. – Stari put do prvog vrha, iza Židovskog groblja, Društvo rekonstruira i pretvara ga u stubište;

1908. – Društvo Marjan uređuje nekoliko vidilica na južnoj strani Marjana na mjestu nazvanom Vilini dvori;

1908. – Umro je inicijator pošumljavanja Marjana i osnutka Društva Marjan prof. Juraj Kolombatović. U njegovu počast na istočnoj strani zgrade Prirodoslovnog muzeja posađen je čempres i postavljena spomen ploča;

1908. – Predsjednik Društva Marjan postaje dr. Šimun Tudor;

1909. – Požar uništava drveni restoran Društva Marjan na Prvom vrhu, a požrtvovnošću Varošana spriječen je požar šume;

1909. – Društvo Marjan sa članskim prilozima izgradilo je mali restoran na Prvom vrhu, kao i teren za igranje na balote i streljanu;

1912. – Uređeno je igralište za djecu pored malog restorana na Prvom vrhu;

1913. – Na Marjanu Društvo postavlja putokaze i oznake sa nazivima biljaka na hrvatskom i latinskom;

1913. – Društvo na Prvom vrhu gradi i otvara novi veliki restoran sa dvoranom od 200 metara četvornih i balkonom za glazbu;

1919. – Predsjednikom Društva Marjan postaje dr. Jakša Račić koji je bio predsjednik Društva 25 godina;

1919. – Obnovljena crkvica sv. Nikole;

1921. – Društvo nabavlja sa Visa veći broj palmi koje su zasađene uz Račićev put;

1922. – Društvo Marjan prema projektu svoga člana ing. Petra Senjanovića uz pomoć općine završava izgradnju kamenog stubišta od obale do Židovskog groblja koja je trajala  od 1920. do 1922., a put do Sv. Nikole je betoniran i omeđen jakom kamenom ogradom;

Ing. Petar Senjanović – Građevinski radovi na Marjanu

1924. – Počinju radovi na uređenju drugog vrha Marjana. Biskup dr. Klement Bonefačić obilazi gradilište i polaže u fond Društva Marjan 400 dinara. Tvornica cementa Dalmacija iz Kaštel Sučurca daruje 10 vagona cementa. U kolovozu iste godine radovi su završeni zajedno sa pristupom od Prvog vrha sa 378 stepenica od bijelog kamena;

1925. – Društvo Marjan otpočelo je i završilo  izgradnju puta od sv. Jere do sv. Jurja na rtu Marjana, nekadašnjeg hrama božice Dijane;

1925. – U zgradi velikog restorana Društva Marjan utemeljuje se Prirodoslovni muzej, velika dvorana restorana se pregrađuje i tu smještaju kolekcije prepariranih sisavaca, ptica, riba i školjki. Kustos muzeja postaje profesor Umberto Girometta;

1926. – Na inicijativu Društva Marjan ograđuje se marjanska šuma sa visokom žičanom ogradom;

1927. – Postavlja se bista prof. Juraju Kolombatoviću (rad kipara Ivana Bulimbašića), prvom predsjedniku Društva Marjan, na istočnom dijelu zgrade Prirodoslovnog muzeja;

1927. – Velika suša pogađa Dalmaciju, Društvo na Marjanu ograđuje biljke kamenjem kako ne bi gubile vodu i organizira donošenje vode za zalijevanje. Izgubljena je samo trećina nasada;

1927. – Društvo Marjan obnavlja crkvicu Gospe od Betlema i izgrađuje prilaznu kamenu skalinadu;

1929. – Društvo na nekoliko mjesta na Marjanu postavlja ploče sa stihovima Luke Botića i Jerolima Kavanjina;

1930. – Uz pomoć općine Društvo Marjan otkupljuje od težaka težačka prava i poboljšice na Marjanu te time olakšava planove za pošumljenje i poljepšanje Marjana;

1930. – Na Marjanskom putu posađen čempres u čast drugog predsjednika Društva Marjan dr. Šimuna Tudora (na spomen ploči pogrešno je napisano PRVOG PREDSJEDNIKA DRUŠTVA MARJAN);

U tekstu na ploči je pogrešno upisano “PRVOG” , umjesto “DRUGOG PREDSJEDNIKA DRUŠTVA MARJAN”

1936. – Na jugozapadnom djelu zgrade Prirodoslovnog muzeja, uz sudjelovanje Društva Marjan, postavljena je spomen ploča prvom pošumljivaču Marjana, šumarskom nadzorniku Henriku Friedlu;

1940. – Društvo Marjan podiže spomenik (rad akademskog kipara Iva Mirkovića) profesoru Humbertu Girometti preminulom 27. travnja 1937. godine na Marjanu;

1941. – Održana posljednja skupština Društva prije okupacije i Drugog svjetskog rata;

1944. – Predsjedništvo nad Društvom preuzima slikar Emanuel Vidović;

1951. – Društvo nakon završetka II sv. rata obnavlja svoj rad;

1951. – Društvo Marjan pored vile “Badovinac” (“Šore”) osniva i stavlja u produkciju rasadnik iz kojeg u suradnji s Višom pedagoškom školom, nastaje Botanički vrt;

1953. – Društvo Marjan nakon velike akcije dovodi pitku vodu na Prvi vrh;

1956. – Izgrađena lugarnica na Benama;

1958. – Društvo Marjan izgradilo je na Prvoj vidilici kod Židovskog groblja mali kameni kiosk – suvenirnicu;

1963. – U suradnji s Muzejom grada Splita Društvo organizira veliku izložbu o Marjanu i njegovom značenju i za tu prigodu izrađuje veliku maketu poluotoka Marjan u mjerilu 1:1000 (maketa je s manjim oštećenjima,  još uvijek sačuvana i nalazi se u kući u Botaničkom vrtu);

1963. – U čast 60 godina osnivanja Društva Marjan uređuje se spomen ploča na monumentalnim skalama na Trumbićevoj obali, na početku Botićevog šetališta;

1964. – Upornim djelovanja Društva, Marjan se proglašava posebnim zaštićenim objektom prirode;

Rješenje od 16.12.1964. godine – park – šuma

1964. – Svečano je otvorena nova lugarnica na Sedlu koju je podiglo Društvo Marjan, Ustanova za gradske parkove  i javne nasade i Narodni odbor općine Split;

1970. – Društvo Marjan aktivno sudjeluje u izradi Uređajne osnove za Park šumu Marjan koju je izradio Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu;

1977. – Društvo se protivi izgradnji na obroncima brda i sa svojim djelovanjem sprječava izgradnju RTV centra na sjevernim padinama;

1978. – Društvo Marjan je za zasluge odlikovano Zlatnim grbom grada Splita;

1990. – U zajednici sa Društvom prijatelja kulturne baštine Društvo Marjan obnavlja crkvicu Sv. Nikole;

1997. – Društvo Marjan obnavlja svoj rad nakon Domovinskog rata, a predsjednik postaje prof. Ivo Lozić;

2001. – Društvo izdaje reprezentativnu knjigu o Marjanu, “Marjane, naš Marjane” iz pera stručnjaka obrađena su i čitaocima predstavljena poglavlja o povijesti Marjana, šumarstvu, prostornom planiranju, prometu, geologiji, i ukupnom značenju Marjana za grad Split;

2002. – Društvo Marjan pokreće inicijativu prema Gradskom vijeću Grada Splita za osnivanje gradske Javne ustanove za upravljanje Park – šumom Marjan;

2003. – Grad Split dodjeljuje Društvu Marjan nagradu Grada Splita  za osobita dostignuća na području zaštite i unapređenja Marjana u 2002. godini;

2003. – Zaslugom Društva i splitskih saborskih zastupnika Sabor RH donosi izmjene Zakona o zaštiti prirode čime se stvaraju uvjeti za osnivanje Javne ustanove za upravljanje Park šumom Marjan te na taj način grad Split stječe pravo upravljanja Park šumom Marjan;

2003. – Na 100 godina postojanja Društvo Marjan na Marangunićevom šetalištu na području Šantinih stina, postavlja spomen ploču sa stihovima Jakše Fiamenga posvećenih Marjanu;

2003. – Društvo uređuje i obnavlja neasfaltirani dio Marangunićevog šetališta od sv. Nikole prema zapadu;

2004. – Društvo svojim sredstvima obnavlja, uređuje i oprema kamenu kuću u Botaničkom vrtu izgrađenu 1913. godine;

2004. – Društvo Marjan uređuje nalaze crkvice sv. Benedikta na predjelu Bena;

2005. – Na inicijativu Društva Marjan osniva se i u veljači započinje s radom Javna ustanova za upravljanje Park šumom Marjan. Društvo Marjan, u dogovoru s Gradom Splitom, omogućilo je Javnoj ustanovi za upravljanje Park šumom Marjan korištenje kata i potkrovlja tek obnovljene kuće u Botaničkom vrtu;

2007. – Na traženje Društva i drugih udruga i pojedinaca postavljaju se stupići na spoju Ulice V. Nazora i platoa pored Prve vidilice i time onemogućava parkiranje automobila na platou Prve vidilice;

2007. – Društvo Marjan u suradnji s drugim udrugama civilnog društva okupljenih u Koordinaciju udruga Građanska inicijativa Za Split organizira potpisivanje peticije protiv najavljenih izmjena i dopune GUP-a kojima se između ostalog planira všestruko veća gradnja na mjestu postojećeg Meštrovićevog ateljea;

2010. – Društvo organizira dvije javne tribine naziva “Kako zaštiti Marjan od gradnje” i “Park šuma ili Parking šuma Marjan”;

2010. – Na inicijativu Društva Marjan Splitsko – dalmatinska županija donosi odluku o izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO) Park šume Marjan;

2011. – Društvo Marjan sudjeluje u organizaciji velikog prosvjeda protiv gradnje restorana na Prvoj vodi;

2011. – Gradsko vijeće Grada Splita prihvaća prijedlog Društva Marjan da se sva sredstva namijenjena za tekuće održavanje Park šume Marjan (do tada su sredstva koristili Parkovi i nasadi d.o.o.) preusmjere na Javnu ustanovu za upravljanje Park – šumom, koja je u tu svhu i osnovana 2005. godine;

2012. – Društvo Marjan u suradnji s Inicijativom Za Marjan izrađuje mapu s ucrtanim kulturnim dobrima u granicama Park šume Marjan;

2012. – Kod zgrade Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika Društvo Marjan postavlja  “jumbo” plakat s označenim kulturnim dobrima u Park šumi Marjan. Iste godine Društvo izrađuje i upućuje Ministarstvu kulture elaborat kojim zahtjeva proglašenje Park šume Marjan kulturnim dobrom nacionalnog značenja.

2013. – Na inicijativu Društva Marjan veliki dio Park šume Marjan postaje preventivno zaštićena kulturno-povijesna cjelina Kulturni krajolik poluotoka Marjan;

2013. – Društvo Marjan izrađuje i javno prezentira “Kodeks za Marjan” namijenjen kandidatima za gradonačelnika, s ciljem da svojim potpisima uz navođenje rokova zajamče rješavanja dvadestpet (25) otvorenih pitanja u Park šumi Marjan;

2013. – Dva člana Društva Marjan postaju predsjednik i članica Upravnog vijeća Javne ustanove za upravljanje Park – šumom Marjan;

2014. – Na inicijativu Društva Marjan obnavlja se skalinada, kamene kolonade i parter  Šetališta Luke Botića i Prve vidilice, postavlja se rasvjeta duž cijelog šetališta i kamena ploča na podnožju platoa vidilice s natpisom Prva vidilica;

2014. – Dva člana Društva Marjan podnose neopozive ostavke na funkcije predsjednika i članica Upravnog vijeća Javne ustanove za upravljanje Park – šumom Marjan zbog neregiranja gradonačelnika i gradskih vijećnika na utvrđene nezakonitosti u radu  Javne ustanove;

2014. – Na inicijativu Društva Marjan veliki dio Park šume Marjan postaje trajno zaštićena kulturno-povijesna cjelina Kulturni krajolik poluotoka Marjan i  Kulturno-povijesna cjelina Meje;

Rješenje od 06.10.2014. – Kulturno-povijesna cjelina Meje

Rješenje od 22.10.2014. – Kulturni krajolik

2014. – Društvo Marjan organizira javnu tribinu naziva “Zašto je Društvo Marjan podiglo kaznenu prijavu”;

2014. – Društvo Marjan izrađuje dvojezičnu veliku turističku mapu Park šume Marjan, dimenzija 680 X 480 mm, s označenim toponimima i ucrtanim svim znamenitostima, putevima, kulturnim dobrima, crkvicama, izvorima pitke vode, kupalištima, udaljenostima pojedinih lokacija od centra grada;

2014. – Na inicijativu i traženje Društva Marjan u parteru označen pješački pravac između monumentalnih skala na Trumbićevoj obali i Botićevog šetališta na Dražancu;

2015. – Društvo Marjan postaje partner Udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce u EU projektu “Odgovorno za prirodu”;

2015. – U kiosku Društva Marjan na Prvoj vidilici održana izložba fotografija “Moderan grad” autorice Duške Boban;

2015. – Članica Upravnog odbora Društva Marjan Duška Boban predstavila u New Yorku na Summer Residency Program “Impact! Design for Social Change: Implementing Imapact! Strategies for Creative Intervention” kiosk Društva Marjan kao potencijalno mjesto nove kulturne platforme koja bi okupljala građane i kreativne kolektiva oko različitih tema održivog razvoja grada te ostvaruje kontakt s Central Park Conservancy – New York;

2016. – Uz sudjelovanje i pomoć Društva Marjan izrađen elaborat “Procjena stanja šuma u Park šumi Marjan u Splitu“, autora ovlaštenog sudskog vještaka za šumarstvo Milana Arvaya – stanje šume zabrinjavajuće;

2016. – U kiosku Društva Marjan na Prvoj vidilici prikazan video rad “Brand New Chimney” autorice Alemke Đivoje;

2017. – Uz sudjelovanje i pomoć Društva Marjan izrađena studija “Procjena usluga ekosustava Park šume Marjan u Splitu“, autora prof. Ivice Tikvića sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Studija je prvi stručni rad za pojedinačni šumski ekosustav u Hrvatskoj;

2017. – Povodom Dana Marjana ispred kioska Društva Marjan na Prvoj vidilici predstavljeni rezultati aktivnosti EU projekta “Odgovorno za prirodu” održavanjem izložba o vrijednostima i zabrinjavajućem stanju šume u Park šumi Marjan;

2017. Izrađena brošura s mapom i promotivni video “Marjan za dušu i tilo“;

2017. – Održana javna tribina “Park šuma Marjan – stanje i budućnost šume”;