Park šumu Marjan prvenstveno treba sagledavati temeljem zakonskih odredbi i odredbi važećih prostornih planova. Pri tome je od najvećeg značenja poštivanje granica zaštićenog područja Park šume Marjan određene Rješenjem iz 1988. godine. Za to područje je Prostornim planom Županije Splitsko-dalmatinske, Prostornim planom uređenja grada Splita i Generalnim urbanističkim planom grada Splita propisana izrada Prostornog plana područja posebnog obilježja. Još 1988. godine za područje Park šume Marjan bila je propisana izrada Prostornog plana područja posebne namjene, ali sve do današnjih dana, dakle više od 30 godina prostorni plan za Park šumu Marjan ne postoji.

Nepostojanje takvog, temeljnog dokumenta kojim bi se odredila namjena i korištenje Park šume Marjan dovelo je do različitih tumačenja prostornih planova kojima se omogućila neplanska izgradnja unutar zaštićenog područja Park šume Marjan.

Od velike je važnosti provoditi uvjete uređivanja za posebno vrijednu i osjetljivu cjelinu Park šume Marjan kako je navedeno u važećoj prostorno planskoj dokumentaciji.

Prostor unutar Park šume Marjan je prvenstveno javni prostor na dobrobit građana Splita i posjetitelja, te ima kulturnu, socijalnu, odgojno obrazovnu i rekreativnu namjenu.

Prilikom odabira lokacija za javne namjene potrebno je očuvati postojeće zelenilo – šumu i pojedinačna stabla u cilju zaštite krajobraza“.

U svrhu sanacije počinjenih devastacija potrebno je da se temeljem odredbe Članka 89. Prostornog plana uređenja grada Splita izradi Program sanacije devastiranih prostora, posebno obale i neplanske  izgradnje. Nadalje, u važećem Generalnom urbanističkom planu navodi se za Park šumu Marjan odredba koja glasi:

Temeljem toga potrebno je sve građevine unutar zaštićenog područja Park šume Marjan evidentirati, fotografirati i izvršiti provjeru usklađenost tih građevina s građevinskim dozvolama, te utvrditi njihovu namjenu i korištenje, kako sadašnje  tako i buduća.

Važeća prostorno-planska dokumentacija dopušta prije donošenja PPPPO-a novu gradnju na području Meštrovićevog ateljea, Oceanografskog instituta i Bena. Smatramo da gradnja većih gabarita od sadašnje nije primjerena, jer se time generiraju novi problemi neprihvatljivi kategoriji zaštite koju po Zakonu o zaštiti prirode imaju park šume.

Držimo da je jedino prihvatljivo i opravdano rekonstruirati Meštrovićev atelje u postojećim gabaritima kao dio cjeline Galerije Meštrović i kao takav bi trebao biti pod zaštitom Ministarstva kulture.

Nadalje, za područje Oceanografskog instituta smatramo da ne treba planirati novu gradnju. Potrebno je zadržati samo znanstvene i znanstveno istraživačke sadržaja. Mišljenja smo da treba ispitati mogućnost eventualnog premještanja Oceanografskog instituta ili jednog njegovog dijela na drugu lokaciju (Lora), a postojeću zgradu koristiti osim u znanstvene svrhe i za javnu namjenu (muzej i akvarij). Prostor oko Oceanografskog instituta potrebno je otvoriti za javnost.

Također smo mišljenja da ne treba omogućiti dogradnju rekreacijskog centra na području Bena, jer je praksa pokazala da takva vrsta sadržaja nije prihvatljiva za rekreacijsku zonu kakva je Park šuma Marjan.

Za područje ZOO vrta potrebno je omogućiti rekonstrukciju i eventualno proširenje postojećeg ZOO vrta uz obnovu postojeće zgrade Prirodoslovnog muzeja. Planirati uređenje ZOO vrta u skladu sa suvremenim standardima s autohtonim domaćim životinjama u autentičnim nastambama, uz uklanjanje postojećih betonskih nastamba za divlje životinje.

Devastirani Botanički vrt potrebno je rekonstruirati, urediti i eventualno proširiti, uz privođenje svrsi postojećih objekata za potrebe Botaničkog vrta, uključujući i objekt koji se sada koristi za stanovanje.

Na prostoru zapadno od ZOO vrta potrebno je obnoviti Dječji grad.

Za kompleks Vile Dalmacija potrebno je analizirati stanje i odrediti buduću namjenu i korištenje poštujući odredbe Zakona o zaštiti prirode. Smatramo da njeno dosadašnje korištenje nije adekvatno vrijednosti koju ovaj jedinstveni kompleks posjeduje. Širi prostor, a posebno obalni, potrebno je otvoriti za javnost.

Vojna baza za demagnetizaciju na Rtu Marjana nije sadržaj prihvatljiv kategoriji zaštite koju po Zakonu o zaštiti prirode imaju park šume Potrebno je ispitati mogućnost premještanja vojne baze za demagnetizaciju u Loru ili na neku drugu lokaciju uz planiranje javne namjene (npr. ronilački centar), koja neće uzrokovati novi kolni promet.

Postojećim GUP-om za poljoprivredne površine koje se nalaze na južnim padinama Marjana navodi se odredba: „Poljoprivredne površine, do privođenja planiranoj namjeni, mogu se koristiti samo za otvorene nasade, bez plastenika i staklenika, bez mogućnosti građenja poljskih kućica“. Temeljem prije navedene odredbe potrebno je ispitati mogućnost korištenja postojećih poljoprivrednih površina za nove nasade autohtonih biljaka, npr. maslina koje su vlasnici privatnih poljoprivrednih parcela u posljednje vrijeme zasadili u velikom broju.

Osim toga, za šumske površine navodi se: „Planira se zaštita, održavanje i unapređenje šumskih površina te daljnje pošumljavanje područja na temelju gospodarske osnove i PPPPO-a.“ Slijedom navedene odredbe  neophodno je potrebno utvrditi točna područja šumskog zemljišta, kao i izraditi plan proširenja šumskih površina.

U posljednje vrijeme učestalo je ograđivanje parcela visokim betonskim ogradama. Kako je takav vid ograđivanja neprimjeren našem ambijentu predlaže se da se u svrhu revitalizacije krajobraza sve neprimjerene ograde postepeno uklanjaju, a da se umjesto njih primjeni izrada autentičnih ograda (suhozida).

Kako su na južnim padinama Marjana parcele uglavnom u privatnom vlasništvu potrebno je konačno otpočeti s otkupom ili zamjenom privatnih parcela unutar granica Park šume Marjan metodom višekriterijalne analize, već izrađenoj od strane Građevinsko-arhitektonskog fakulteta u Splitu. Pokretanjem ovog procesa stvorili bi se uvjeti za povijesni početak  pretvaranje južnih padina Marjana u prostor kakvog poznajemo na sjevernim padinama.

Jedna od neriješenih situacija u Park šumi Marjan predstavljaju neuređene, umjetno nastale, nasute plaže. To su plaže Kaštelet, Kašjuni i Prva voda. Na tim područjima potrebno je poduzimati samo one zahvate i radnje koji su u svrhu njihovog uređenja, i to isključivo na nasutim dijelovima plaža bez zadiranja u šumu ili šumsko zemljište. U svrhu uređenja potrebno je provesti natječaj za izradu idejnog rješenja uređenja i urbanog opremanja umjetnih, nasutih plaža. Na nasutom dijelu treba omogućiti: održavanje šljunčanog nasipa na obalnoj liniji, uređenje platoa sadnjom visoke vegetacije, uređenje pješačkih, sunčališnih i rekreacijskih površina, postavljanje tuševa, montažnih svlačionica i pokretnih – kemijskih primjereno dizajniranih WC-a i uređenje parkirališta za potrebe kupališta na način da ne ulazi u kupališni prostor niti u šumu ili šumsko zemljište.

Za ostale, prirodne plaže marjanskog poluotoka potrebno je čuvati postojeća obilježja terena i vegetacije uz minimalno uređenje pristupnih staza u smislu sigurnosti pristupa i kretanja i uređenje manjih platoa s tuševima, montažnim svlačionicama i pokretnim – kemijskim, primjereno dizajniranim,WC-ima.

Postojeći parkove (Zvončac i Spomen groblje Sustipan) potrebno je uređivati i održavati bez mogućnosti gradnje novih građevina.

Nekada je Marjan bio ograđen žičanom ogradom i zidićem ukupne visine 2,50 m. Kako je od vremena ograđivanja Marjana prošao dugi vremenski period od 85 godina, ograde gotovo više i nema, a gdje se i zadržala u jako je lošem stanju.

Ograđivanje Park šume Marjan jedna je od najvažnijih mjera protupožarne zaštite koja se navodi u svim planovima zaštite od požara, ali se nažalost ne provodi. Podizanje nove ograde, primjereno dizajnirane, koja bi fizički odvojila šumsko  područje i područja koja su predviđena za pošumljavanje od građevinskog  područja ili već izgrađenog područja osim u svrhu protupožarne zaštite zasigurno bi pomoglo da se kod građana Splita probudi svijest o tome da se nalaze unutar zaštićenog područja u kojem vladaju posebna pravila ponašanja. Stvaranje takvog osjećaja svakako bi olakšalo i održavanje Park šume Marjan.

Kako nekadašnje mjesto postavljanja ograde, pogotovo na južnim padinama, uglavnom ne odgovara današnjim granicama park šume, tako je neophodno potrebno odrediti točno mjesto postavljanja nove ograde. Osim toga bilo bi besmisleno ogradu postavljati na dijelovima park šume na kojem se, nažalost, već nalaze izgrađeni objekti, ali bi postavljanje ograde uz izgrađene objekte pomoglo da se eventualna gradnja ne proširi i na susjedne parcele. Na granicama Park šume Marjan, na mjestima gdje nije moguće postaviti odgovarajuću ogradu (Sustipan, Zvončac, pojedina mjesta na južnim i sjeverni padinama) potrebno je pronaći najprikladniji način na koji bi se označilo područje Park šume Marjan. Točno mjesto postavljanja ograde, kao i oznaka granica Park šume Marjan potrebno je utvrditi obilaskom cjelokupnog graničnog područja Park šume Marjan vodeći pri tom računa o svakom stablu i svakom metru park šume.

Za rubna područja Park šume Marjan potrebno je striktno provođenje odredbe GUP-a koja glasi: „Na  rubnim dijelovima u Park šumu su uključene šumske i zelene površine koje nisu u formalnom režimu zaštite ali s Park šumom čine funkcionalnu cjelinu“. Nadalje potrebno je provoditi odredbu PPU-a i GUP-a Grada Splita koja glasi: „Uređenje prostora i  gradnja na kontaktnom području Park šume Marjan (padina Marjana prema Poljudu i gradskoj luci) je potrebno regulirati u funkciji krajobrazne zaštite područja (ograničenje  visine i pojedinačnih zahvata, zaštita šume, zelenih površina i pojedinačnih stabala)“.

Realizacijom odredbi GUP-a koje se odnose na promet unutar zaštićenog područja Park šume Marjan omogućila bi se potpuna zabrana prometa motornim vozilima na Marjanu, osim onih s dozvolom i javnog ekološkog prijevoza koji bi se vezao na javni gradski prijevoz na planiranim parkiralištima i kojim bi se omogućavao pristup atraktivnim točkama na Marjanu (Bene, ZOO vrt, Telegrin). Važno je napomenuti da važeći GUP predviđa uspostavljanje pješačke zone već od skretanja za Kašjune. Izgradnjom parkirališta na južnim i sjevernim padinama Marjana omogućilo bi se konačno cjelovito prometno rješenje za Marjan. Potrebno je ispitati mogućnost uređenja parkirnih mjesta uz južni dio ulice Put sv. Mande, te uvođenju jednosmjernog prometa u istoj ulici kako bi se spriječilo parkiranje vozila na zelenim površinama uz ogradu Park šume Marjan. Također je potrebno, posebno tijekom ljeta povezati marjanske plaže s centrom grada uvođenjem brodske linije.

Postojeće pješačke komunikacije uglavnom zadovoljavaju potrebe korisnika Marjana, ali njihovo održavanje nije adekvatno. Ono što je svakako potrebno što prije napraviti je uređenje postojećeg protupožarnog puta između Ulice V. Lisinskog i crkvice sv. Nikole u svrhu onemogućavanja ulaska i parkiranja vozila na platou Prve vidilice,  kao i dovršenje uređenja pješačke komunikacije na prostoru Bujice (sjeverno od Vile Dalmacija) do Sedla.

Mišljenja smo da bi iznalaženje načina za saniranje postojećih devastacija na Marjanu trebao biti prioritetni zadatak svih koji se bave zahvatima u prostoru ili prostornim planiranjem, jer su generacije naših predaka štitile i unaprjeđivale prostor Marjana od kojih smo ga očuvan i uređen naslijedili da bi ga predali budućim generacijama. U tom duhu moraju se odvijati sve aktivnosti na Marjanu.