Je li šumarska struka zakazala na Marjanu? Činjenice i podaci o mediteranskom potkornjaku, uzročniku sušenja borova na Marjanu

Film 4

1970. godine izrađen je prvi program gospodarenja za Park šumu Marjan naziva “Uređajna osnova za Park šumu Marjan”. Na stranicama 60. i 61.  navodi se borov četnjak, koji, ako se ne suzbija, stvara uvjete za napad štetnika iz porodice Scolitidae (potkornjaci), pa se između ostalih navodi Ips erosus (drugi naziv za Orthotomicus erosus), odosno mediteranski potkornjak,  koji mogu biti veoma opasni ako se masovno razmože. S tim u vezi navodi se potreba osnivanja 3 pokusne plohe u odsjecima 3b, 7d i 10e na kojima će se pratiti razvoj vrsta Scolitidae.

ŠGP 1 Naslovnica

Potkornjak PG1 str. 60-a Potkornjak PG1 str. 61-a

Tijekom prosinca 2007. godine profesor Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu obavio je specijalistički pregled drveća u Park šumi Marjan za potrebe izrade trećeg programa gospodarenja Park šumom Marjan naziva “Program gospodarenja za šume s posebnom namjenom – Gospodarska jedinica Park šuma Marjan“. U tom programu gospodarenja (važnosti od 01.01.2009. do 31.12.2018.) na stranicama 48. i 82. spominje se kao prisutna, utvrđena vrsta upravo Orthotomicus erosus, a priložena je i fotografija alepskog bora napadnutog potkornjacima. Na stranicama 68., 84. i 99. navodi se upravo potkornjake, kao posebno opasnu vrstu koju treba “držati na oku”.

Potkornjak PG3 str. 48

Potkornjak PG3 str. 81

Potkornjak PG3 str. 68

Ovdje možete pročitati Program gospodarenja za šume s posebnom namjenom – Gospodarska jedinica Park šuma Marjan

U nastavku možete pročitati medijske izvještaje od 10. mjeseca 2016. godine, pa do studenoga 2017. godine u kojima se negira postojanje potkornjaka kao uzročnika sušenja stabala na Marjanu. Tek u siječnju 2018. godine dr. Milan Pernek sa Hrvatskog šumarskog instituta službeno potrđuje da je uzročnik sušenja ipak Mediteranski potkornjak (Orthotomicus erosus) !?

23.10.2016. Što se događa s plućima grada?! Osušilo se čak 300 borova na Marjanu, nitko ne zna zašto!

“Prema dopisu koji je poslan Javnoj ustanovi, istraživanja su pokazala kako borove ne uništavaju potkornjaci“.

03.11.2016. Milan Pernek: Parazit nematoda nije uzročnik sušenja borova na Marjanu

“Svi su nalazi negativni. Nisu pronađeni nikakvi biološki čimbenici, niti potkornjaci“.

Film 2

04.11.2016. Marjanske borove napao opasni parazit? “Zbog njega su znale nestajati cijele šume”

“Bila je riječ o stresu suše, padu vlage i nakon toga su se naseljavali organizmi koji su sekundarni, ali unište stablo. No, ovdje nismo našli taj obrazac i to nas je ponukalo da tražimo nematodu – pojašnjava Pernek”.

Film 3

01.02.2017. Borovi se više ne suše, pošumljavanja neće biti

01.02.17. SD

“Šumarski institut i ostale mjerodavne institucije koje su radile istraživanje po Marjanu nisu pronašli nikakve patogene štetnike i nikakve bolesti, tako da sve pripisujemo  utjecajima temperature, vlage i kiše proteklih 10-ak godina – kazao je ravnatelj.”

11.10.2017. Na Marjanu se masovno suše borovi, pošast se proširila i na južni i zapadni dio šume; samo tijekom zime izvučeno je 700 mrtvih stabala

“Robert Koharević: Ne znamo što je, zvat ćemo stručnjake”

“Ravnatelj Javne ustanove za upravljanje park- -šumom Marjan Robert Koharević kaže da je tijekom zime izvučeno 700 borova koji su se sasušili iz nepoznatih razloga. Tvrdnje čelnika Društva ‘Marjan’ da je sušenje počelo u kolovozu i da je prešlo na južnu i zapadnu stranu odbio je komentirati kao nestručne, ali potvrdio je da se sušenje proširilo i da se borovi od rujna suše na hrbatu. “

 

18.11.2017. Znanstvenici konačno otkrili krivca za sušenje borova na Marjanu, ravnatelj Koharević najavljuje: Pripremamo transformaciju šume!

Mediteranski potkornjak, nametnik kojem su domovina Tunis i južna Španjolska, krivac je za 13 posto do sada osušenih borova koji se “crvene” na Marjanu.
Otkrilo je to istraživanje Zavoda za zaštitu šuma Hrvatskoga šumarskog instituta sa sjedištem u Jastrebarskom, čiji predstojnik Milan Pernek je angažiran od strane Javne ustanove za upravljanje park-šumom, nakon što je ovog proljeća primijećen veći broj “nagrizenih” stabala.

Otkriće potkornjaka bilo im je pravo iznenađenje, jer ako bi se slijepo slijedilo literaturu, splitsko podneblje ne bi mu trebalo odgovarati, no očito je kako su klimatske promjene i ekstremi u temperaturama, sušama, ali i oborinama kojima smo svjedoci posljednjih godina pripomogle njegovu širenju

U pitanju je kukac koji ispod kore bora “ruje” hodnike u kojima polaže jajašca, a duža sušna razdoblja doprinose njegovu razmnožavanju jer su stabla u tim razdobljima manje otporna.
– Svjesni situacije i ne znajući uzrok sušenja borova, odlučili smo se na multidisciplinarni pristup gdje je Zavod za zaštitu šuma istraživao nametnike, ali i faktore utjecaja, poput vlage, klime i tla. Nažalost, pronađen je mediteranski potkornjak, upravo na Marjanu, po prvi put u ovim krajevima, a ekstremne vrućine i suša tijekom protekloga ljeta pogodovale su da se razmnoži brzinom koja nije uobičajena.”

Film 1

04.01.2018. Na Marjanu 13 posto šume zahvaćeno potkornjakom

Ovakve razmjere i ovakvo sušenje nismo imali prije dvije godine. Otkrili smo ove godine mediteranski potkornjak koji nije bio prisutan na ovom dijelu Mediterana, dok je bio u toplijim dijelovima sjeverne Afrike ili zapadne Turske”.

17.01.2018. Hoće li se “pluća Splita” pretvoriti u kamenjar? Opasni nametnik se proširio Marjanom, do sljedeće godine bi se moglo osušiti 80 posto stabala

“Robert Koharević: Vaš novinar brka kruške i jabuke”

“U prvoj rečenici on spominje uzročnika sušenja koji je determiniran tek ove godine…da nije možda gosp SV vidovit pa je lani znao prije Hrvatskog šumarskog instituta da je taj mediteranski potkornjak uzrok naših problema. LANI NITKO NIJE ZNAO DA JE TAJ POTKORNJAK TU JER GA STRUČNJACI HŠI NISU NI PRONAŠLI”.

Potkornjak SD 17.01.18 c

Film 5

Pametnome dosta!