Mjecečni arhivi: siječanj 2011.

29.01.2011. Društvo Marjan zaprimilo obavijest o početku izrade PPPPO-a s pozivom za dostavu prijedloga za izradu Plana



Danas je Društvo Marjan zaprimilo službenu obavijest o početku izrade PPPPO-a. Do 23.02.2011. godine Društvo Marjan mora dostaviti svoje prijedloge, mišljenja i smjernice u cilju izrade planskih rješenja značajnih za razvoj, zaštitu, uređenje i oblikovanje prostora Park šume Marjan. Društvo Marjan želi zajedno s građanima Splita doći do prijedloga koji će biti u svrhu trajne i održive zaštite Marjana. Ne želimo planiranje nikakve nove izgradnju koja bi bila na štetu javnog interesa. U tu svrhu javno ćemo prezentirati naše prijedloge i zahtjeve.

Cijeli tekst Odluke o pokretanju izrade PPPPO-a možete preuzeti na stranicama Županije Splitsko-dalmatinske:

16.01.2011. Društvo Marjan na današnjem prosvjedu

Nakon pozdrava svih okupljenim građanima i posebne zahvale organizatorima koji su na ovaj način podržali dugogodišnja traženja Društva Marjan o zaustavljanju gradnje na Marjanu, tajnik Društva Marjan Srđan Marinić iznio je stav Društva o ovom problemu.
Društvo Marjan će ustrajati u svojim traženjima da se sukladno Zakonu o zaštiti prirode po kojem su u park-šumi dozvoljeni samo oni zahvati i radnje čija je svrha njezino održavanje ili uređenje, zaustavi bilo kakva gradnja.
Isto tako tražimo moratorij na izdavanje bilo kakvih dokumenata koji omogućavaju gradnju unutar Park šume Marjan do donošenja PPPPO-a. To je dokument koji će odrediti budućnost Marjana i koji se godinama izbjegavao donijeti sve do prije mjesec dana.
Najveći krivci za to i ovakvo neodrživo stanje na Marjanu su splitski urbanisti i arhitekti koji manipulacijama i akrobacijama s prostornim planovima omogućavaju gradnju unutar zaštićenog prostora Park šume Marjan.
Istina je da je bivša gradska vlast donijela ovakav GUP, ali odgovorna vlast, ako zna da nešto nije u redu, to mora ispraviti.
Upozoravamo da nije u skladu sa zakonom graditi u park šumi, pa makar to bila privatna parcela 1/1.
Podsjetili bi sve građane Splita, a posebno Gradonačelnika i sve gradske vijećnike koji su položili zakletvu da će raditi u skladu sa Statutom grada Splita u kojem između ostalog stoji:


„Jednako će čuvati i brdo Marjan, tako da svako njegovo živo biće, svaki bor, pa i svaki
kamen njegov sačuva da bude na ures Gradu i radost onima koji Marjan gledaju ili u njemu hlad i smiraj traže”.

FOTO galerija – “Tisuće Splićana u Akciji za Marjan”- izvor: Jutarnji list

12.01.2011. Jurica Pavičić:Varšavska ulica u marjanskoj šumi – preneseno iz Slobodne Dalmacije


U ponedjeljak, hrvatske novine, pa i “Slobodna”, izvijestile su o neobičnoj međususjedskoj kavgi koja se dogodila na Bačvicama. Akter ove groteskne istinite priče čovjek je pod imenom Jozo Rogošić, biolog, profesor poljodjelstva na zadarskom fakultetu i stanovnik možda najprestižnijega splitskog kvarta.
Spomenuti Rogošić stanuje u zgradi u Gupčevoj ulici, koja u okućnici ima čemprese starije i od Rogošića, a i od njegovih roditelja. Rogošiću se, međutim, ti čempresi nisu sviđali. Nekako mu bili grobljanski.
Pravili su mu hlad, uzrokovali plijesan i gljivice. Netko drugi napravio bi ono što u ovoj situaciji radi razuman čovjek: prodao bi prizemni stan na Bačvicama i preselio se na osunčani vrh kakvog nebodera.
Ali, Rogošiću se ipak sviđa živjeti na Bačama. Stoga je on odlučio “prearanžirati” svoj omiljeni kvart tako što je uzeo motornu pilu i sasjekao zelene stanovnike koji su tu bili puno prije njega.
Pritom je pretukao nezadovoljne susjede, zalijepio nekoj curi trisku, a kad su ostali susjedi zvali policiju, ona se ponijela onako kako to splitska policija obično i učini.
Prezauzeta maltretiranjem mirovnih aktivista, ona je i počinitelja i žrtvu kaznila – prekršajnom prijavom.
Priča o Jozi Rogošiću svojom je bizarnošću doprla i do stupaca nacionalnih medija, iako ona, nažalost, u splitskom kontekstu ni po čemu nije osobita.
Valjda nema splitskog susjedstva i portuna koje nije proživjelo neki sličan epski sraz između dviju vrsta ljudi u ovom gradu – onih koji bi stabla čuvali i onih koji bi ih zatrli do korijena. Već desetak godina živim na Gripama, u zgradi koja ima okućnicu s malim šumarkom.
Nije to ne znam kakva šuma: par lovora, borić, oleandri, jedna palma i tuje. Ne mogu ni predočiti koliko sam puta slušao sugestije vlastitih susjeda koji bi bili najsretniji kad bih taj šumarak pošaližao, pretvorio u betonski parking ili (ako već ne to, onda barem) povrtnjak s pomama i verzotom.
U tim razgovorima, stabla u našoj okućnici poprimala su dimenzije zlopogleđa koji svojim opstojanjem prijete ljudskog egzistenciji, civilizaciji i zdravlju. Stabla podlokavaju korijenjem zid. Potkopavaju zgradu.
Smokva kida crnu jamu i uzrokuje izlijevanje fekalija. Oleandar je otrovan i opasan za djecu. Od lovora se ne vidi firma dućana. Grane nam ulaze na balkon. Preko njih nam u kuću ulaze miši i vjeverice. Po buri stablo može pasti i razbiti kupe.
Grana može ubit dite. Po njoj se može popeti lopov. Stablo je – ukratko – boleština, prijetnja i zlo. Ne znam je li uzrok ovom mentalitetu činjenica da smo predugo bili stočarski narod kojemu je za život trebala krčevina, ili je riječ o nečem drugom. Ali, ostaje činjenica da lavovski dio naših sugrađana na stablo gleda kao da je štakor, poljski miš, lišaj. Stablo je nametnik kojeg – ukratko – treba satrti.

Čarobni pojas

Splitski stablocid, međutim, nema samo svoje spontano, neorganizirano krilo. U njemu ne sudjeluju samo pomahnitali susjedi oboružani šegacom i motorkom Stiehl. Postoje dijelovi Splita u kojima stabla nisu na udaru samo primitivaca solista, nego na njih zajedno atakiraju dobro orkestrirane, institucionalne snage.
A jedan od tih i takvih dijelova Splita je upravo onaj koji je sam po sebi spomenik stablofiliji – a to je Marjan.
Osim čempresa na Bačvicama, naime, ovih se dana u pogibelji nalaze i borovi na sjevernoj marjanskoj obali. Na njih ne juriša, međutim, jedan raspomamljeni susjed solist, nego čitava falanga fine, elitne gospode koju čine arhitekti, urbanisti, gradski činovnici te, dakako, gradonačelnik i njegova konkubina.
Svi oni zajedno su se udružili da činom prvorazredne urbanističke zloupotrebe izgrade ugostiteljski objekt Fani Horvat na lokaciji iza spinutske lučice. Lokacija o kojoj je riječ svojevrsno je urbanističko “međuzemlje”, zona koja se još od sedamdesetih sastoji od dva nesrasla dijela.
Prvi od njih je park-šuma Marjan koja se svojim sjeveroistočnim obroncima spušta do lučice SD-a Špinut. Drugi dio čini neartikulirani i neuređeni vanjski nasip lučice, nastao uoči Mediteranskih igara, kad je iskopana zemlja marjanskog tunela korištena za gradnju marine.
S jedne strane, dakle, imamo početak čarobnog parkovnog pojasa koji smo naslijedili od boljih predaka. S druge, divlju škaju koja nikad nije privedena svrsi i iz koje vire armature.
Svatko razborit odlučio bi ugostiteljske sadržaje graditi na neuređenoj sipini, a marjansku šumu sačuvati. No, to ne ide tako u Splitu: u Splitu, gradit će se u šumi, a nasip će ostati divlji kakav je bio.
Pitate se zašto. Ako se to pitate, onda ne živite u Splitu, jer u Splitu su svi odgovori strašno jednostavni. Jednostavan je stoga i odgovor na ovo pitanje: naime, gradonačelnik Željko Kerum i njegova što-je-već-Fani vlasnici su terena u šumi, a nasipa nisu.
A s obzirom da su mu vlasnici, iskoristit će sitnu okolnost da su na vlasti i na svom vlasništvu omogućit će gradnju. Riječ je, ukratko, o stršećem primjeru sukoba interesa koji bi sam po sebi trebao zanimati USKOK.
A u toj raboti suučesnici su im mnogi: stare splitske familje koje su im prodale teren, urbanisti koji glume porotu u javnom natječaju, arhitekti koji u njemu sudjeluju. Pogledajte kakav je jadni amater Jozo Rogošić sa svojim šegacom kad ga se usporedi s ovim “jakim snagama”.
Na sirotih deset borova oko Druge vode jurišaju cijele kohorte profesionalaca, u službi Njegova Veličanstva Željka.

Udružimo se!
Nas preostalih građana – znam – nema previše. Ali, nešto nas još ima, ima nas bajkera, klajmbera, šetača, kupača, berača šparoga.
Ne preostaje nam drugo nego da se svi zajedno – od studenata do penzionera, od gradskih vijećnika do škverana i od sportaša do torcidaša – udružimo i od tih dvadeset borova napravimo svoju Varšavsku.
Naime, ako smo dotle došli, ako Kerum doista može početi sjeći Marjan da bi ga podario svojoj ljubavnici – onda u ovom gradu postaje moguće sve.

Objavljeno 12.01.2011. u Slobodnoj Dalmaciji, piše: Jurica Pavičić

12.01.2011. Društvo Marjan uputilo dopis udruženju splitskih arhitekata (DAS)

Povodom neodržive situacije u Park šumi Marjan dana 03.01.2011. godine Društvo Marjan uputilo je Društvu arhitekata Splita (DAS) dopis u kojem ih mole za njihovo mišljenje i stav o ovom problemu.

Dopis donosimo u cijelosti

Poštovani,

kao što Vam je vjerujemo poznato zaštićeno područje Park šume Marjan već godinama se napada neplanskom izgradnjom. Ono što posebno zabrinjava je činjenica da u tome sudjeluju i pojedini članovi Vašeg Društva, bilo na način da sudjeluju u izradi prostorno-planskih dokumenata koji nisu prihvatljivi kategoriji zaštite koju prostor Park šume Marjan ima ili da sudjeluju u pripremi dokumentacije koja prethodi izgradnji u tom zaštićenom području.
Ono što se očekuju od jedne strukovne udruge čiji članovi se bave tako važnom problematikom kao što su planiranje i zahvati u prostoru je da nastoji zaštititi Marjan kao jedan od najvrjednijih prostora našeg grada, a ne pronalaziti rupe u zakonu kako bi legalizirali gradnju i sječu šume na zelenim površinama Marjana.

Stoga Vas najljepše molimo da date svoje mišljenje o ovom problemu, kao i Vaše viđenje rješenja konačne zaštite Park šume Marjan, kako nama kao Društvu koje se bavi već više od 100 godina zaštitom Marjana, tako i Vašim članovima.

Iskoristiti ćemo priliku i podsjetiti Vas na jednu od odredaba Statuta grada Splita za koju mislimo da bi je svi građani Splita, a posebno Vaši članovi trebali poštovati, a koja glasi:

„Jednako će čuvati i brdo Marjan, tako da svako njegovo živo biće, svaki bor, pa i svaki
kamen njegov sačuva da bude na ures Gradu i radost onima koji Marjan gledaju ili u njemu hlad i smiraj traže”.

Srdačno pozdravljamo i unaprijed zahvaljujemo na odgovoru

Upravni odbor Društva za zaštitu i unaprjeđenje Marjana „Marjan“