Mjecečni arhivi: prosinac 2010.

29.12.2010. “Posljednja bitka za ugroženi Marjan” – preneseno iz Slobodne Dalmacije


U Splitu postoje dvije vrste ljudi. Prvi su oni koji na Marjanu nisu nikad. Drugi su oni koji su na Marjanu stalno i kojima je on poput kruha i kisika.U prvu skupinu, vjerujem, pripada većina vas. Imate svoju vikendicu, otok ili selo, ili pak slobodne nedjelje provodite u neonskoj arkadiji, divoti šoping centra. Gledate Marjan svaki dan, promatrate ga kako počiva na boku kao tamnozeleni kit, možda vam je drago da postoji kao akcent u pejzažu, ali nije važan dio vašeg života.

No, osim vas u ovom gradu postoji i druga skupina ljudi, skupina u koju spadam i ja. U njoj su marjanski fanatici, njegovi dnevni, nasušni korisnici: bajkeri i klajmberi, rekreativci i šetači, berači šparoga i bake koje igraju trešetu na klupicama Bena. To su ljudi kojima je Marjan zadnje utočište, najljepša i posve besplatna gozba kojom su nas počastili naši preci. Za njih i za mene, Marjan je jedan od zadnjih razloga zašto iz ovog strašnoga grada ne treba odmah pobjeći. A ti i takvi, koji su poput mene na Marjanu dnevno, iz dana u dan vide kako on zastrašujuće propada. Marjan kakav je danas zapušteni je relikt nekadašnje slave, žalosni proizvod javašluka, zapuštenosti i svjesne, gramzive destrukcije. On je svake godine manji i svake godine smežuraniji, a u toj agresiji na javno dobro svesrdno su i udruženim snagama sudjelovale sve kategorije naših sugrađana – od malih zemljoposjednika do poduzetnika, od arhitekata i urbanista do svih vlasti, uključujući (pogotovo) sadašnju.

Zapuštenost Marjana očituje se u tome kako se on žalosno održava, očituje se u počupanim klupama, uništenim kamenim ogradama, porazbijanoj signalizaciji, u grudvama ruzinave žice koje su preostale od negdašnje marjanske ograde.

Ta zapuštenost tužni je simptom – ali, mnogo gora od nje je smišljena, iskalkulirana ljudska lakomost s kojom se Marjan bori, lakomost koja se već desetljećima trsi da ga od javnog dobra pretvori u kapitalistički resurs i vrelo eksploatacije. Još tijekom devedesetih, netko je s ironijom komentirao kako sa svakom smjenom gradske vlasti kuće na Marjanu rastu za jedan red.

U tom građevinskom jurišu na marjanski rub sudjelovale su sve klase i grupe, od vlasnika terena do društvene bogataške elite poput slikara Mihanovića ili Tonija Kukoča. Tijekom devedesetih, administrativna smicalica s nepoklapanjem urbanističkih granica Marjana poslužila je kao rupa u zakonu da na spinutskim obroncima i na vrhu Varoša nikne čitavo, gusto stambeno naselje.

Posljednje zdanje u tom naselju upravo se gradi, arhitekt mu je predsjednik splitskog Društva arhitekata, a u tvrtki koja ga gradi direktorica je bila danas prva Kerumova savjetnica za urbanizam. U urbanistički plan iz 2006. ugrađena je slična takva dobro promišljena “nedorečenost” kojoj je dalekosežni smisao bio da omogući gradnju. U tom urbanističkom planu, sva su područja izvan oboda marjanske uzobalne ceste umjesto park-šumom proglašena plažom.

Na taj način “plažom” su proglašena i područja s kojih uopće nema pristupa moru, područja gdje je more zauzeto lučicom, pa čak i područja na vrhu klifova i pokosa na Kašjunima.

Igranje žigicama

Na taj način stvorena je umjetna rupa u zakonu pomoću koje se u gotovo čitavom priobalnom području Marjana može – graditi. Tu rupu u zakonu iskoristio je Željko Kerum koji je na ime svoje priležnice pokupovao terene na sjevernoj marjanskoj strani, a potom firmi u njenom vlasništvu dao da za to područje pravi urbanistički plan.

Ali – u toj priči daleko od toga da je samo Kerum kriv. Puno je tu suučesnika, od finih, bogatih familija koje su mu zemljište prodale, preko vijećnika koji su za stare vlasti ovakav GUP izglasale, pa do struke koja je – kao i mnogo puta u Splitu, zapravo kao i uvijek u Splitu – trasirala zlo i poškropila ga ciničnim blagoslovom. Marjanu, ukratko, zvoni crveni alarm. Već ionako loše stanje za idućih se nekoliko godina može pretvoriti u nesagledivu katastrofu.

Upravo je zato skupina malobrojnih, zadnjih fanatika iz Društva Marjan pokrenula ovih tjedana inicijativu da se Marjan konačno urbanistički uredi donošenjem akta koji se krije iza kratice PPPO – Plan prostora s posebnim prirodnim obilježjima. Županijska skupština prošlog je tjedna izglasala donošenje tog plana, pri čemu su se tijekom skupštinske rasprave sve inicijative za jaču zaštitu Marjana sudarale sa sabotažom onog koji bi Marjan trebao prvi štititi – Grada Splita.

Grad Split tražio je da se iz zaključaka Županijske skupštine izbaci bitna “trinaesta točka” koja zabranjuje daljnju gradnju na Marjanu. Kerumov šogor i predsjednik ŽS Petroslav Sapunar nije predstavnicima Društva Marjan dopustio ni da govore na skupštini. Vječni “ve de” javne ustanove “Marjan” Mate Kosović ovog je ljeta prvi branio nužnost prometa oko Marjana, s argumentom da se “mora misliti i na kafiće”. Isti Kosović nije došao prije desetak dana na javnu raspravu o problematici prometa na Marjanu jer je – neodgodivo morao u Mostar!

Kad se sve to vidi, jasno je da si iz glave moramo izbiti iluzije: Marjanu, naime, nije ovako jer je netko u splitskoj vlasti nemaran ili lijen. Marjanu je ovako jer je i bivšim splitskim vlastima, a pogotovo i najočitije ovoj, stalo da Marjanu bude kaos. Stalo im je, jer njima Marjan nije dnevni kisik i kruh, nego špekulantski, profitni resurs.

U takvim okolnostima, ovih dana počinje rad na tom famoznom PPPO-u, dokumentu koji je za Marjan “to be or not to be”. To je igranje žigicama u kojem novi planski dokument Marjan može spasiti daljnje propasti, ali može biti i oruđe legaliziranja svih privatnih interesa, od Kerumovih na vrhu do svih manjih i nižih. Marjan ulazi u svoju posljednju, odlučujuću bitku, i tijekom idućih desetak mjeseci odučit će se hoće li Marjana kakvog znamo uopće biti ili je proces dotjeran do kraja.

Sizifovski posao

Tu utakmicu zeleno, trpeljivo brdo igra u nepodesnim uvjetima i na gostujućem terenu. U marjanskoj utakmici protiv Marjana igraju svi: i gradska vlast koja je servis “ćaće” poduzetnika, i arhitekti i urbanisti koji su interesno premreženi, i vlasnici terena, i svi oni koji svoju urbanu vilu već vide na Kašjunima i Pod Kosom.

Jedini koji su na drugoj strani jest nejaka marjanska sekta, neki dobar, nevidljivi, obični svijet, klajmberi, bajkeri i rekreativci, berači šparoga i tete koje kartaju na Benama. U idućih deset mjeseci, tima i takvima preostao je sizifovski posao da mobiliziraju ovaj lijeni, snishodljivi grad šetebandjera i člankolizaca, da ga natjeraju da se građanski trgne i da spasi našu generaciju od konačne, nenadmašne sramote.

Piše: Jurica Pavičić, Slobodna Dalmacija, 29.12.2010.

21.12.2010. PARK-ŠUMA MARJAN Crta obrane od divlje gradnje ostat će ista

Vijećnici Županijske skupštine u utorak su jednoglasno usvojili odluku o izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja Park-šume Marjan, (PPPPO) koji će na ovom zaštićenom području regulirati pitanja u prvom redu namjene tog prostora, koji se odnosi na zaštitu šume i sprečavanje nabujale divlje izgradnje na njezinim rubnim dijelovima. Ovo je prvi službeni Plan koji je donesen nakon davne 1964. godine kada je dio Marjana postao zaštićeno područje. Inzistiranje inicijatora “Društva Marjan“ i Grada Splita da se za vrijeme izrade Plana uvede moratorij u trajanju od dvije godine na daljnju gradnju, koje je u obliku amandmana predložio SDP, nije prošao.
Pročitaj više

21.12.2010. Donesena odluka o pokretanju izrade PPPPO-a



Danas je jedan od važnijih datuma u povijesti Marjana i Splita.
Na današnjoj sjednici Skupštine Županije Splitsko-dalmatinske jednoglasno je donesena Odluka o pokretanju izrade Prostornog plana područja posebnog obilježja (PPPPO) Park šume Marjan. To je dokument kojim se određuje budućnost Marjana za slijedećih nekoliko desetaka godina. Izrada tog dokumenta potrajati će više od godinu dana. Tijekom izrade mora biti omogućeno i sudjelovanje građana. Društvo Marjan će se potruditi izvještavati Vas o svim događanjima po ovom pitanju. Samo zajedno možemo i moramo se izboriti da Marjan bude i ostane zelena oaza grada Splita kakvu su nam naši preci ostavili. Građani Splita, sada će biti prilike da iskažete svoje mišljenje kakav Marjan želimo. Ne dozvolimo više nikakvu izgradnju na štetu zelenih površina Park šume Marjan.
(vidi : Slobodna Dalmacija, 22.12.2010. “Crta obrane od divlje gradnje ostat će ista”, piše: Nikolina Lulić)

18.12.2010. Osvrt na javnu tribinu “PARK ŠUMA ILI PARKING ŠUMA MARJAN”?



Društvo Marjan organiziralo je javnu tribinu o prometnim problemima na Marjanu naziva „Park šuma ili parking šuma Marjan“? s namjerom da se na vrijeme otpočne s rješavanjem ovih problema kako se ne bi ponovila kaotična situacija koja se događala prošlog ljeta. Tribini je nazočilo stotinjak ljudi, kojima ovim putem izražavamo posebnu zahvalnost, jer su pokazali koliko im je stalo do Marjan budući je temperatura u vrijeme održavanja tribine bila -2°C što je za Split ravno vremenskoj nepogodi. Nazočni su bili i četvorica (Ivo Baldasar, Milica Cipci, Joško Dvornik, Nikola Grabić) od 25 gradskih vijećnika kojima su poslani pozivi. Tribini je nazočio i voditelj Odjela “Marjan” Parkova i nasada Robert Koharević, kao i nekadašnji predsjednik gradskog vijeća grada Splita Ivo Šimunović. Od predstavnika grada Splita i Javne ustanove za upravljanje park – šumom Marjan, kao i Prometne policije nije bio nitko, premda su im pozivi bili upućeni. Na samom početku tribine pokazale su se gotovo sve neprimjerene situacije vezane za promet koje se događaju na Marjanu (vidi Promet – prezentacija.pdf ).
Kako sve ne bi ostalo samo na kritiziranju, posebna pozornost je posvećena prijedlozima kako prevazići i prihvatljivo riješiti situacije koje se ne bi smjele događati u zaštićenom području Park šume Marjan. Bilo je govora i prezentirana su prosvjedna pisma koje je Društvo Marjan prošlog ljeta uputilo gradonačelniku Željku Kerumu i JU za upravljanje park – šumom Marjan, na koja do današnjeg dana nije stigao odgovor.


Predsjednik Društva Marjan prof. emeritus Ivo Lozić, stručnjak za promet, objasnio je kako se zamišlja cjelovito prometno rješenje i što se planira postojećom prostorno – planskom dokumentacijom. Nikola Grabić je istakao važnost donošenja odluke o početku izrade PPPPO-a, koje se očekuje u utorak 21.12.2010 godine i koji bi trebao planski riješiti bitne odrednice za budućnost park šume. Posebno se istakla potreba izgradnje dvaju parkirališta (iznad Vile Dalmacija i ispod Spinutskih vrata), te potpuna zabrana prometa i uvođenje pješačke zone već od skretanja za Kašjune. Promet unutar park šume organizirao bi se uvođenjem ekološkog javnog prijevoza koji bi bio vezan za postojeće javne gradske linije. Naročito dobro je bila prihvaćena ideja dopredsjednika Društva Marjan, Sanija Delića o uvođenju brodske linije od Lučke kapetanije do Bena koja bi mogla pristajati na marjanskim kupalištima (Kaštelet, Kašjuni, Institut).

Nakon prezentiranja postojeće neprihvatljive situacije i ponuđenih rješenja prišlo se raspravi u koju su se uključili okupljeni građani. Istaknuto je opće nezadovoljstvo sa situacijom na Marjanu koji uz staru gradsku jezgru s Dioklecijanovom palačom čini najvažniju odrednicu grada Splita prema kojoj se nadležne institucije odnose potpuno neprihvatljivo. Postavljeno je i pitanje što napraviti u situaciji kad “institucije ne rade svoj posao”. Pojedinci su tražili i pokretanje radikalnijih akcija u svhu zaustavljanju prometa motornih vozila, te ponudili svoju pomoć u organizaciji različitih akcija, ukoliko prijedlozi Društva Marjan, podržani od strane svih nazočnih, budu ignorirani.

16.12.2010. Javna tribina “PARK ŠUMA ILI PARKING ŠUMA MARJAN”?


Pozivamo sve zainteresirane građane na javnu tribinu o prometnim problemima na Marjanu. Javna tribina održati će se 16.12.2010. godine (četvrtak) u 18.30 sati u prostorima Gradskog kotara Varoš, Sinovčića 6.
Molimo sve zainteresirane da svojom nazočnošću i aktivnim sudjelovanjem pomognu u naporima za zaštitom i očuvanjem našeg jedinog Marjana.

Poziv građanima Splita



Društvo Marjan uvelo je dežurstvo svakog četvrtka od 18.30 do 20.00 sati u prostorijama Društva na adresi Obala hrvatskog narodnog preporoda 25 na Rivi. Svi zainteresirani mogu u to vrijeme doći i iznijeti svoje prijedloge, primjedbe ili učlaniti se u Društvo Marjan i time pomoći radu Društva.