Marjan – Milijunski interesi u borbi za splitsku park-šumu

Županijsko državno odvjetništvo u Splitu na korak je do podizanja tužbe protiv Grada Splita, a posrijedi je borba za vlasništvo nad Marjanom. Građanski odjel splitskog državnog odvjetništva provodi upis državnog vlasništva u zemljišne knjige, no gradonačelnik Splita, Andro Krstulović Opara, državi ne dopušta da upiše vlasništvo nad zemljištem u Park šumi Marjan.

Prijepor iz 2017. godine

Prijepor oko vlasništva nad Marjanskom šumom otvoren je punih godinu dana, točnije od 23. studenog 2017. godine kada je Općinsko državno odvjetništvo u Splitu uputilo Gradu Splitu zahtjev za davanje tabularne izjave radi uknjižbe prava vlasništva Republike Hrvatske na nekretninama u području Park šume Marjan. U tabularnoj izjavi je popis svih čestica šumskog zemljišta na koje država polaže pravo vlasništva.

U dopisu koji je uz tabularnu izjavu bio upućen gradonačelniku Opari navela se pravna osnova za državno vlasništvo nad Marjanom te istaknulo kako su navedene nekretnine bile u režimu društvenog vlasništva na dan 16. listopada 1990. godine kada je stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama. Po tom zakonu su šume i šumsko zemljište koje je do toga datuma bilo u društvenom vlasništvu, neovisno o tome nalazi li se u građevinskoj zoni ili izvan nje, postalo vlasništvo Republike Hrvatske. – Navedeno pravno stajalište izraženo je i u presudi Vrhovnog suda od 11. siječnja 2012. godine – stoji u dopisu Općinskog državnog odvjetništva u Splitu koje tvrdi da nije bilo nikakvog pravnog temelja da Grad Split upiše vlasništvo nad tim nekretninama. Stoga su zatražili da se Grad izbriše u zemljišnim knjigama, i da se upiše država. U protivnom, upozorili su tužitelji, podnijeti će tužbu protiv Grada.

5600 eura po kvadratu

Gradonačelnik Opara godinu dana se nije ni osvrnuo na tabularnu izjavu, kao ni na prijetnju tužbom. Zaključivši da nemaju što više čekati, u Županijskom državnom odvjetništvu su pokrenuli korake koji prethode tužbi. U ponedjeljak je kod njih bio održan sastanak na temu vlasništva nad Park šumom Marjan, a prisustvovao mu je i gradonačelnik Opara. Dogovor nije postignut, a Andro Krstulović Opara poručuje da je spreman razgovarati.

„ Gradska Vlast koristi prizemne argumente emocija da će Zagreb upravljati Marjanom što nije naprosto istina, jer pojedincima u vlasti ne odgovara red“ – reakcija je splitskog gradskog vijećnika Ante Čikotića iz Mosta koji ističe kako je u središtu priče oko Marjana građevinska zona u kojoj je iznimno atraktivno i vrijedno zemljište.

Jasniji dojam o čemu je riječ dobije se već površnim prelistavanjem oglasa o prodaji nekretnina na Marjanu. U jednome se luksuzni stanovi u renoviranoj urbanoj kamenoj vili na rubu Park šume Marjan prodaju po cijeni od 5600 eura po metru četvornom. U drugom oglasu, nešto manje luksuzan stan na Marjanu prodaje se po cijeni od 5000 eura za metar četvorni.

– Posebna zanimljivost je da supruge aktualnog gradonačelnika i bivšeg gradonačelnika Željka Keruma imaju suvlasničke udjele susjednih parcela unutar građevinskog područja u Park šumi Marjan na Prvoj vodi, a supruga aktualnog gradonačelnika je suvlasnica još jednog poljoprivrednog zemljišta u Park šumi Marjan, koje je do 2011. bilo društveno vlasništvo, a tada vraćeno prijašnjim vlasnicima, a što je sve transparentno i vidljivo u imovinskim karticama dužnosnika“ – ukazuje Čikotić.

Gradonačelnika Krstulovića Oparu smo pitali je li točno da njegova supruga ima u vlasništvu parcele na Marjanu koje bi potpadale pod zemljište na kojem država polaže pravo vlasništva. No, konkretan odgovor nismo dobili. – Pitanje vlasnika privatnih parcela u području park-šume Marjan nevezano je za problem rješavanja odnosa Grada i Republike Hrvatske i to pitanje treba biti usmjereno prema DORH-u – navodi se u odgovoru koji je potpisala Kristina Čuvalo, zadužena za protokol, promidžbu i međunarodnu suradnju u Gradu Splitu.

Potvrdila nam je da je gradonačelnik Andro Krstulović Opara sa suradnicima u ponedjeljak bio u Županijskom državnom odvjetništvu. Kaže da je bilo nekoliko zajedničkih tema od savjetovanja oko gradskih prostora, rješavanja dugogodišnjih slučajeva poput Spaladium arene, upisivanja vlasništva podruma Dioklecianove palače do odbijanja potpisivanja tabularne izjave radi uknjižbe prava vlasništva Republike Hrvatske na šumi i šumskom zemljištu u obuhvatu Park- šume Marjan.

U odnosu na tabularnu izjavu kaže da „Grad nije postupio po traženju tužitelja, no, voljan je razgovarati na tu temu a upozorava i na posljedice takvog traženja: od reakcije javnosti, posebno nasljednika prvih darovatelja gradu nekretnina na Marjanu, pa do aktualnog pitanja upravljanja park šumom te rješavanja prethodnog pitanja usklađenja katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja – kaže se u odgovoru Oparine glasnogovornice.

– Nikako ne razumijem u čemu gradonačelnik vidi problem. Gradu Splitu nitko ne može oduzeti upravljanje Park šumom Marjan. Jedno je upravljanje zaštićenim područjem, a drugo gospodarenje. Zašto gradonačelnik ne želi upravljati Marjanom i kontrolirati kako Hrvatske šume održavaju Marjan o svome trošku“ – pita predsjednik Društva Marjan, Srđan Marinić i navodi kako nitko ne može ništa oduzeti Gradu Splitu. Stav je njegove udruge da se u Park šumi Marjan trebaju početi provoditi zakoni, i priznati da se Grad Split upisao kao vlasnik nad česticama u Park šumi bez valjanog pravnog temelja.

Radnje ispod žita

Marinić kaže i da su se svi gradonačelnici busali u prsa i govorili kako im je stalo do Marjana, da bi se tek kasnije otkrilo kako se svašta radilo ispod žita. Tako se, nastavlja, tek kada je Općinsko državno odvjetništvo krenulo u upisivanje državnog vlasništva u zemljišne knjige i katastar, otkrilo da je u zemljišnim knjigama, što se Marjana tiče, bilo vrlo dinamično. Na šumsko zemljište koje bi po zakonima trebalo biti u vlasništvu Republike Hrvatske upisao se Grad Split, a poljoprivredno zemljište koje je do 24. srpnja 1991. godine bilo društveno vlasništvo i nalazilo se izvan građevinskog područja i trebalo je postati vlasništvo države, otvoreno je za proces povrata. Uz sve to, kaže Marinić, nestala je karta s ucrtanim građevinskim zonama koja je bila na snazi do 2005. godine.

Upravo je to, naglašava vijećnik Čikotić, najspornije. Ključan je, kaže, grafički prikaz građevinskih područja na katastarskoj podlozi, koji je prema svim relevantnim dokumentima izrađen 1983. godine i stavljen izvan snage tek 2005. – Problem je u tome što nadležne službe i osobe Grada Splita službeno tvrde da predmetna karta nikad nije ni bila izrađena, nego da je tek 2005, donošenjem Prostornog plana uređenja Grada Splita (PPUG), po prvi put u povijesti izrađena karta građevinskih područja Grada Splita – kaže Čikotić i tvrdi da je to nemoguće jer bi značilo da „od stupanja na snagu Zakona o prostornom planiranju i uređivanju prostora (NN 54/80) izdavanje dozvola za gradnju na području Grada Splita bi bilo protivno zakonima kojima se regulira gradnja u bivšoj i današnjoj državi sve do 2005. godine uključujući i sve kasnije izmjene i dopune predmetnog zakona kao i novi Zakon o prostornom uređenju i njegove izmjene i dopune, koji se uvijek vežu na obvezu izrade i neupitno postojanje karte građevinskih područja“.

Najjednostavnije rečeno, ako nema karte koja je definirala građevinsku zonu na Marjanu, onda se novi prostorni plan s građevinskim zonama iz 2005. godine nema s čime uspoređivati i ne može se tvrditi jesu li zone gradnje nelegalno proširene.

– Bez te karte nemoguće je utvrditi zakonitost osnivanja važećih građevinskih područja u Park šume Marjan utvrđenih 2005., jer je Vlada u rujnu 2004. donijela Uredbu prema kojoj nije moguće osnivati nova, niti proširivati postojeća građevinska područja u ZOP-u. Ako se ne zna koja su stara građevinska područja bila u trenutku donošenja PPUG-a Splita 2005., u tom slučaju ne može se utvrditi ni zakonitost osnivanja postojećih građevinskih područja“, kaže Mostovac Čikotić i upozorava da se do „današnjeg dana vrše povrati društvenog vlasništva privatnim osobama, kao da pojedina zemljišta u Park šumi Marjan nikad nisu privedena namjeni, premda je Park šuma Marjan proglašena 1964. godine, a namjena u prostornoj – planskoj dokumentaciji  utvrđena je 1977. godine donošenjem Prostornog plana općine Split“.

Zašto se čekalo

No, sudeći iz odgovora koje smo na pitanja o Marjanu dobili iz Županijskog državnog odvjetništva u Splitu, tužitelji nemaju namjeru odustati od raščišćavanja zemljišnih knjiga.

U odnosu na namjeru da šumsko zemljište u Park šumi Marjan upišu kao državno vlasništvo u splitskom tužiteljstvu odgovaraju kako su odlučili prema odredbama Zakona o parničnom postupku podnijeti zahtjev za mirno rješenje spora radi upisa državnog vlasništva, što je preduvjet za podizanje tužbe. – Ukoliko ni tada ne dođe do sklapanja nagodbe, Republika Hrvatska će Trgovačkom sudu u Splitu podnijeti tužbu protiv Grada Splita na utvrđenja prava vlasništva predmetnih nekretnina – kazala je zamjenica splitskog županijskog tužiteljstva, ujedno glasnogovornica Laura Rene.

Rekla je kako će državni odvjetnici provjeravati i status poljoprivrednog zemljišta.

– Na području Park šume Marjan ima i poljoprivrednog zemljišta te će državno odvjetništvo provjeravati i njegov status, te upise fizičkih i drugih pravnih osoba. Činjenica je da su bivši vlasnici nacionaliziranog zemljišta na Marjanu mogli sukladno odredbama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine podnijeti nadležnoj službi Ureda državne uprave zahtjev za naknadu-povrat u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu tog zakona (1. siječnja 1997.) ako su ispunjavali uvjete iz zakona – kaže tužiteljica Rene.

Na pitanje zašto se toliko dugo čekalo s upisom državnog vlasništva odgovara da Hrvatske šume nisu imale popis čestica za katastarsku općinu Split u Programu gospodarenja za šume s posebnom namjenom koji je važio na dan 16. listopada 1990.

– Sve navedeno usporavalo je rad na postupku upisa državnog vlasništva nad šumskim zemljištem, a čekalo se i s izmjenama Zakona o šumama koji je predviđao rješenje navedenog problema. Međutim Zakon o od 4. kolovoza 2018. nije riješio drugačije pitanje vlasništva park-šuma“, kažu u splitskom tužiteljstvu.