24.11.2011. Društvo Marjan uputilo primjedbe na Ciljane izmjene i dopune GUP-a Splita

Društvo Marjan danas je uputilo svoje primjedbe na “Ciljanje izmjene i dopune GUP-a Splita”. Sve o predlaganim izmjenama i dopunama možete naći na stranicama grada Splita.

Poštovani,

povodom predloženih “Ciljanih izmjena i dopuna GUP-a Splita” koje se odnose na usklađenje s Rješenjem Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Splitu od 22.listopada 2010. za kulturno-povijesnu cjelinu grada Splita, dostavljamo vam naše primjedbe.

1. Park šuma s postojećim građevinama južno od Šetališta Ivana Meštrovića

Uvidom u dostupne materijale primijetili smo da se u tekstualnom i grafičkom dijelu Ciljanih izmjena i dopuna GUP-a, ne spominje, u više navrata najavljivana konzervatorska zona zaštite južno od Šetališta I. Meštrovića, od Sustipana do Kašjuna. U dnevnom tisku se čak navodi da je takva zona i službeno uspostavljena, te nas iznenađuje neusklađenost između predlagane prostorno-planske dokumentacije i izjava Pročelnika Konzervatorskog odjela u Splitu.
Stoga, zahtjevamo uvođenje stroge konzervatorske zaštite obalnog pojasa južno od Šetališta I. Meštrovića, od Sustipana do Kašjuna, bez mogućnosti proširenja gabarita postojećih legalnih građevina. Zahtjevamo unošenje tih odredbi konzervatorske zaštite za to područje, u tekstualni i grafički dio GUP-a Splita u okviru “Ciljanih izmena i dopuna GUP-a Splita. Također, za isto područje predlažemo planiranje obalne šetnice od Kašteleta do Kašjuna.


2. Sustipan

Druga situacija koja nas također iznenađuje je pitanje Sustipana. Potpuno je neshvatljivo i neprihvatljivo da se za cjeloviti prostor starog splitskog groblja Sustipana primjenjuju dvije kategorije zaštite (Zona B za istočni dio i Zona C za zapadni dio). Kako se radi o izuzetno osjetljivoj lokaciji koja velikom broju Splićana budi bolna sjećanja i jedinstvenoj cjelini velike ambijentalne vrijednosti, zahtjevamo proširenje obuhvata zaštite Zone B i na zapadni dio Sustipana.


3.Kontaktne zone Park šume Marjan
Primjetili smo da se u kontaknim zonama Park šume Marjan ne primjenjuje jednaka kategorija zaštite, iako se radi o jedinstvenim cjelinama. Takav primjer nalazimo na spoju ulica Dražanac i Marasovićeve koji je podijeljen između Zone B (istočni dio, prema moru) i Zone C (zapadni dio, prema padinama Marjana). Takvom, neprihvatljivom podjelom konzervatorske zaštite dio prema Marjanu ostaje manje zaštićen ispuštajući ambijentalnu velovarošku arhitekturu iz pravila koja vrijede za Veli Varoš. Time se otvara mogućnost nagrđivanja vizure na Marjan i s Marjana što je nedopustivo. Stoga, zahtjevamo proširenje Zone B na cjelokupno područje ambijentalne velovaroške arhitekture na padinama Marjana.
Nadamo se da ćete naše dobronamjerne primjedbe prihvatiti prvenstveno u cilju zaštite javnog interesa koji bi trebao biti prioritet prilikom prostornog planiranja.

09.10.2011. Društvo Marjan na DAS-ovoj radionici “Marjan 2011- UPALA PLUĆA GRADA”

Na ovom linku možete pogledati današnju prezentaciju Društva Marjan za potrebe radionice Društva arhitekata Splita.

Prezentacija Marjan danas

uz priloženi popratni tekst:

MARJAN DANAS

Park šumu Marjan prvenstveno treba sagledavati temeljem zakonskih odredbi i odredbi važećih prostornih planova. Pri tome je od najvećeg značenja poštivanje granica zaštićenog područja Park šume Marjan određene Rješenjem iz 1988. godine. Za to područje je Prostornim planom Županije Splitsko-dalmatinske, Prostornim planom uređenja grada Splita i Generalnim urbanističkim planom grada Splita propisana izrada Prostornog plana područja posebnog obilježja. Još 1988. godine za područje Park šume Marjan bila je propisana izrada Prostornog plana područja posebne namjene, ali sve do današnjih dana, dakle više od 30 godina prostorni plan za Park šumu Marjan ne postoji.
Nepostojanje takvog, temeljnog dokumenta kojim bi se odredila namjena i korištenje Park šume Marjan dovelo je do različitih tumačenja prostornih planova kojima se omogućila neplanska izgradnja unutar zaštićenog područja Park šume Marjan.
Od velike je važnosti provoditi uvjete uređivanja za posebno vrijednu i osjetljivu cjelinu Park šume Marjan kako je navedeno u važećoj prostorno planskoj dokumentaciji.
„Park šumu Marjan je potrebno uređivati u skladu s karakterom zaštićenog prirodnog dobra i očuvanjem osobitosti krajolika i vrijednih  izgrađenih struktura. Svi zahvati u Park šumi Marjan i širem krajobrazu posebno su osjetljivi i potrebno ih je svesti na najmanju mjeru i u funkciji održavanja park – šume, odnosno očuvanja vrijednosti šireg krajobraza.
Prostor unutar Park šume Marjan je prvenstveno javni prostor na dobrobit građana Splita i posjetitelja, te ima kulturnu, socijalnu, odgojno obrazovnu i rekreativnu namjenu.
Prilikom odabira lokacija za javne namjene potrebno je očuvati postojeće zelenilo – šumu i pojedinačna stabla u cilju zaštite krajobraza“.
U svrhu sanacije počinjenih devastacija potrebno je da se temeljem odredbe Članka 89. Prostornog plana uređenja grada Splita izradi Program sanacije devastiranih prostora, posebno obale i neplanske  izgradnje. Nadalje, u važećem Generalnom urbanističkom planu navodi se za Park šumu Marjan odredba koja glasi:
„Izgrađene građevine nakon 1968. godine i bez građevne dozvole, kao i sva odstupanja od građevne dozvole ili naknadne nelegalne dogradnje i nadogradnje moraju se uklanjati po dinamici koja će biti utvrđena u Programu mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru Grada Splita.
Temeljem toga potrebno je sve građevine unutar zaštićenog područja Park šume Marjan evidentirati, fotografirati i izvršiti provjeru usklađenost tih građevina s građevinskim dozvolama, te utvrditi njihovu namjenu i korištenje, kako sadašnje  tako i buduća.
Važeća prostorno-planska dokumentacija dopušta prije donošenja PPPPO-a novu gradnju na području Meštrovićevog ateljea, Oceanografskog instituta i Bena. Smatramo da gradnja većih gabarita od sadašnje nije primjerena, jer se time generiraju novi problemi neprihvatljivi kategoriji zaštite koju po Zakonu o zaštiti prirode imaju park šume.
Držimo da je jedino prihvatljivo i opravdano rekonstruirati Meštrovićev atelje u postojećim gabaritima kao dio cjeline Galerije Meštrović i kao takav bi trebao biti pod zaštitom Ministarstva kulture.
Nadalje, za područje Oceanografskog instituta smatramo da ne treba planirati novu gradnju. Potrebno je zadržati samo znanstvene i znanstveno istraživačke sadržaja. Mišljenja smo da treba ispitati mogućnost eventualnog premještanja Oceanografskog instituta ili jednog njegovog dijela na drugu lokaciju (Lora), a postojeću zgradu koristiti osim u znanstvene svrhe i za javnu namjenu (muzej i akvarij). Prostor oko Oceanografskog instituta potrebno je otvoriti za javnost.
Također smo mišljenja da ne treba omogućiti dogradnju rekreacijskog centra na području Bena, jer je praksa pokazala da takva vrsta sadržaja nije prihvatljiva za rekreacijsku zonu kakva je Park šuma Marjan.
Za područje ZOO vrta potrebno je omogućiti rekonstrukciju i eventualno proširenje postojećeg ZOO vrta uz obnovu postojeće zgrade Prirodoslovnog muzeja. Planirati uređenje ZOO vrta u skladu sa suvremenim standardima s autohtonim domaćim životinjama u autentičnim nastambama, uz uklanjanje postojećih betonskih nastamba za divlje životinje.
Devastirani Botanički vrt potrebno je rekonstruirati, urediti i eventualno proširiti, uz privođenje svrsi postojećih objekata za potrebe Botaničkog vrta, uključujući i objekt koji se sada koristi za stanovanje.
Na prostoru zapadno od ZOO vrta potrebno je obnoviti Dječji grad.
Za kompleks Vile Dalmacija potrebno je analizirati stanje i odrediti buduću namjenu i korištenje poštujući odredbe Zakona o zaštiti prirode. Smatramo da njeno dosadašnje korištenje nije adekvatno vrijednosti koju ovaj jedinstveni kompleks posjeduje. Širi prostor, a posebno obalni, potrebno je otvoriti za javnost.
Vojna baza za demagnetizaciju na Rtu Marjana nije sadržaj prihvatljiv kategoriji zaštite koju po Zakonu o zaštiti prirode imaju park šume Potrebno je ispitati mogućnost premještanja vojne baze za demagnetizaciju u Loru ili na neku drugu lokaciju uz planiranje javne namjene (npr. ronilački centar), koja neće uzrokovati novi kolni promet.
Postojećim GUP-om za poljoprivredne površine koje se nalaze na južnim padinama Marjana navodi se odredba: „Poljoprivredne površine, do privođenja planiranoj namjeni, mogu se koristiti samo za otvorene nasade, bez plastenika i staklenika, bez mogućnosti građenja poljskih kućica“. Temeljem prije navedene odredbe potrebno je ispitati mogućnost korištenja postojećih poljoprivrednih površina za nove nasade autohtonih biljaka, npr. maslina koje su vlasnici privatnih poljoprivrednih parcela u posljednje vrijeme zasadili u velikom broju.
Osim toga, za šumske površine navodi se: „Planira se zaštita, održavanje i unapređenje šumskih površina te daljnje pošumljavanje područja na temelju gospodarske osnove i PPPPO-a.“ Slijedom navedene odredbe  neophodno je potrebno utvrditi točna područja šumskog zemljišta, kao i izraditi plan proširenja šumskih površina.
U posljednje vrijeme učestalo je ograđivanje parcela visokim betonskim ogradama. Kako je takav vid ograđivanja neprimjeren našem ambijentu predlaže se da se u svrhu revitalizacije krajobraza sve neprimjerene ograde postepeno uklanjaju, a da se umjesto njih primjeni izrada autentičnih ograda (suhozida).
Kako su na južnim padinama Marjana parcele uglavnom u privatnom vlasništvu potrebno je konačno otpočeti s otkupom ili zamjenom privatnih parcela unutar granica Park šume Marjan metodom višekriterijalne analize, već izrađenoj od strane Građevinsko-arhitektonskog fakulteta u Splitu. Pokretanjem ovog procesa stvorili bi se uvjeti za povijesni početak  pretvaranje južnih padina Marjana u prostor kakvog poznajemo na sjevernim padinama.
Jedna od neriješenih situacija u Park šumi Marjan predstavljaju neuređene, umjetno nastale, nasute plaže. To su plaže Kaštelet, Kašjuni i Prva voda. Na tim područjima potrebno je poduzimati samo one zahvate i radnje koji su u svrhu njihovog uređenja, i to isključivo na nasutim dijelovima plaža bez zadiranja u šumu ili šumsko zemljište. U svrhu uređenja potrebno je provesti natječaj za izradu idejnog rješenja uređenja i urbanog opremanja umjetnih, nasutih plaža. Na nasutom dijelu treba omogućiti: održavanje šljunčanog nasipa na obalnoj liniji, uređenje platoa sadnjom visoke vegetacije, uređenje pješačkih, sunčališnih i rekreacijskih površina, postavljanje tuševa, montažnih svlačionica i pokretnih – kemijskih primjereno dizajniranih WC-a i uređenje parkirališta za potrebe kupališta na način da ne ulazi u kupališni prostor niti u šumu ili šumsko zemljište.
Za ostale, prirodne plaže marjanskog poluotoka potrebno je čuvati postojeća obilježja terena i vegetacije uz minimalno uređenje pristupnih staza u smislu sigurnosti pristupa i kretanja i uređenje manjih platoa s tuševima, montažnim svlačionicama i pokretnim – kemijskim, primjereno dizajniranim,WC-ima.
Postojeći parkove (Zvončac i Spomen groblje Sustipan) potrebno je uređivati i održavati bez mogućnosti gradnje novih građevina.
Nekada je Marjan bio ograđen žičanom ogradom i zidićem ukupne visine 2,50 m. Kako je od vremena ograđivanja Marjana prošao dugi vremenski period od 85 godina, ograde gotovo više i nema, a gdje se i zadržala u jako je lošem stanju.
Ograđivanje Park šume Marjan jedna je od najvažnijih mjera protupožarne zaštite koja se navodi u svim planovima zaštite od požara, ali se nažalost ne provodi. Podizanje nove ograde, primjereno dizajnirane, koja bi fizički odvojila šumsko  područje i područja koja su predviđena za pošumljavanje od građevinskog  područja ili već izgrađenog područja osim u svrhu protupožarne zaštite zasigurno bi pomoglo da se kod građana Splita probudi svijest o tome da se nalaze unutar zaštićenog područja u kojem vladaju posebna pravila ponašanja. Stvaranje takvog osjećaja svakako bi olakšalo i održavanje Park šume Marjan.
Kako nekadašnje mjesto postavljanja ograde, pogotovo na južnim padinama, uglavnom ne odgovara današnjim granicama park šume, tako je neophodno potrebno odrediti točno mjesto postavljanja nove ograde. Osim toga bilo bi besmisleno ogradu postavljati na dijelovima park šume na kojem se, nažalost, već nalaze izgrađeni objekti, ali bi postavljanje ograde uz izgrađene objekte pomoglo da se eventualna gradnja ne proširi i na susjedne parcele. Na granicama Park šume Marjan, na mjestima gdje nije moguće postaviti odgovarajuću ogradu (Sustipan, Zvončac, pojedina mjesta na južnim i sjeverni padinama) potrebno je pronaći najprikladniji način na koji bi se označilo područje Park šume Marjan. Točno mjesto postavljanja ograde, kao i oznaka granica Park šume Marjan potrebno je utvrditi obilaskom cjelokupnog graničnog područja Park šume Marjan vodeći pri tom računa o svakom stablu i svakom metru park šume.
Za rubna područja Park šume Marjan potrebno je striktno provođenje odredbe GUP-a koja glasi: „Na  rubnim dijelovima u Park šumu su uključene šumske i zelene površine koje nisu u formalnom režimu zaštite ali s Park šumom čine funkcionalnu cjelinu“. Nadalje potrebno je provoditi odredbu PPU-a i GUP-a Grada Splita koja glasi: „Uređenje prostora i  gradnja na kontaktnom području Park šume Marjan (padina Marjana prema Poljudu i gradskoj luci) je potrebno regulirati u funkciji krajobrazne zaštite područja (ograničenje  visine i pojedinačnih zahvata, zaštita šume, zelenih površina i pojedinačnih stabala)“.
Realizacijom odredbi GUP-a koje se odnose na promet unutar zaštićenog područja Park šume Marjan omogućila bi se potpuna zabrana prometa motornim vozilima na Marjanu, osim onih s dozvolom i javnog ekološkog prijevoza koji bi se vezao na javni gradski prijevoz na planiranim parkiralištima i kojim bi se omogućavao pristup atraktivnim točkama na Marjanu (Bene, ZOO vrt, Telegrin). Važno je napomenuti da važeći GUP predviđa uspostavljanje pješačke zone već od skretanja za Kašjune. Izgradnjom parkirališta na južnim i sjevernim padinama Marjana omogućilo bi se konačno cjelovito prometno rješenje za Marjan. Potrebno je ispitati mogućnost uređenja parkirnih mjesta uz južni dio ulice Put sv. Mande, te uvođenju jednosmjernog prometa u istoj ulici kako bi se spriječilo parkiranje vozila na zelenim površinama uz ogradu Park šume Marjan. Također je potrebno, posebno tijekom ljeta povezati marjanske plaže s centrom grada uvođenjem brodske linije.
Postojeće pješačke komunikacije uglavnom zadovoljavaju potrebe korisnika Marjana, ali njihovo održavanje nije adekvatno. Ono što je svakako potrebno što prije napraviti je uređenje postojećeg protupožarnog puta između Ulice V. Lisinskog i crkvice sv. Nikole u svrhu onemogućavanja ulaska i parkiranja vozila na platou Prve vidilice,  kao i dovršenje uređenja pješačke komunikacije na prostoru Bujice (sjeverno od Vile Dalmacija) do Sedla.
Mišljenja smo da bi iznalaženje načina za saniranje postojećih devastacija na Marjanu trebao biti prioritetni zadatak svih koji se bave zahvatima u prostoru ili prostornim planiranjem, jer su generacije naših predaka štitile i unaprjeđivale prostor Marjana od kojih smo ga očuvan i uređen naslijedili da bi ga predali budućim generacijama. U tom duhu moraju se odvijati sve aktivnosti na Marjanu.

29.06.2011. Plan za Marjan zamrznuo izgradnju na Prvoj vodi – preneseno iz Slobodne Dalmacije



Fani Horvat na Prvoj vodi neće moći graditi ugostiteljski objekt barem godinu i pol dana, ako ga uopće ikad i bude mogla graditi.
Naime, premda je gradonačelnik Željko Kerum tvrdio da je GUP omogućio gradnju ugostiteljskog objekta od oko 300 kvadrata na Prvoj vodi, u Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša tvrde da se novi ugostiteljski objekti ne mogu graditi u park-šumi Marjan prije donošenja Prostornog plana područja posebnih obilježja (PPPPO).

Pitanje je hoće li PPPPO predvidjeti da se na tome mjestu gradi onako kako je to definirao natječaj za Prvu vodu, protiv čega su ustale tisuće Splićana. Naime, ako PPPPO odredi drukčije, onda bi se njemu morao prilagoditi GUP.


Neugodan obrat
Ovaj neugodan obrat za gradonačelnika i njegovu nevjenčanu suprugu nije lako isplivao na površinu. Nezadovoljno šutnjom Ministarstva na njihovu prijavu, Društvo “Marjan” je obavijestilo Saborski odbor za prostorno uređenje, koji je zatražio očitovanje od Ministarstva.
Konačno je inspekcija Ministarstva utvrdila da GUP i Županijski plan tvrde isto – nema gradnje na Marjanu do PPPPO-a.
To su nam potvrdili u Ministarstvu. “Iz cjelokupnog nadzora i analize primjene svih odredbi GUP-a nedvojbeno je utvrđeno da ne proizlazi da se mogu graditi nove građevine ugostiteljske namjene prije donošenja PPPPO-a”, stoji u odgovoru Odjela za odnose s javnošću.
Bivši poglavar za urbanizam Branko Poljanić tvrdi kako je Ministarstvo zapravo potvrdilo njegov stav da je GUP, koji je donesen u njegovu mandatu, usklađen sa Županijskim planom.
Poljanić se prisjeća kako su ga iz Fanine “Latebre” kontaktirali pred dvije godine, nakon kupnje terena.
 – Tad smo im poručili da se za gradnju mora pričekati PPPPO, a da natječaj rade na svoj rizik – prisjeća se bivši poglavar za urbanizam, koji, pak, smatra da PPPPO treba uvažiti mogućnost gradnje koju na Prvoj vodi sugerira GUP.
No, i Poljanić priznaje da bi se, odluči li PPPPO drukčije, investicija mogla pokazati neisplativa, ali ne vjeruje da će se to dogoditi. Međutim, u Županiju, koja je započela izradu PPPPO-a, u veljači je stiglo mišljenje Ministarstva kulture koje bi moglo zakomplicirati Fanin biznis.
Ovo Ministarstvo, pod čiju nadležnost spadaju šume i bez čije suglasnosti se ne može donijeti PPPPO, traži da ugostiteljski objekti na marjanskim uređenim plažama trebaju biti manjih dimenzija i smješteni na manje vrijednim površinama “koje nisu obrasle šumom”.

U radnom timu za Plan i protivnici izgradnje
A nedavno su u Radni tim za izradu PPPPO-a, na temelju Sporazuma sa županom Antom Sanaderom, ušli predstavnici Inicijative “Za Marjan” i Društva “Marjan” koji se protive gradnji među marjanskim borovima.
Grad još nije ni platio izradu PPPPO-a Županiji, što je dužan učiniti. Odgađanje izrade dokumenta koji bi u najboljem slučaju trebao biti gotov za godinu i pol, najmanje odgovara Fani Horvat.
Naime, postoji mogućnost da na idućim izborima za Županijsku skupštinu, koja usvaja PPPPO, Kerumova stranka ne bude u vladajućoj koaliciji. 

Sumnja u stručnost službi  

U Društvu “Marjan” sumnjaju u kompetentnosti stručnih službi Grada Splita, koje su odobrile natječaj za gradnju na Prvoj vodi, pozivajući se na GUP koji ne omogućava gradnju novih ugostiteljskih građevina prije donošenja PPPPO-a.

 – Ako se još prisjetimo reakcije građana Splita na najavu takve, kako vidimo, nedozvoljene gradnje, cijela stvar postaje još ozbiljnija u pogledu funkcioniranja aktualne gradske vlasti u odnosu prema park-šumi Marjan, smatra tajnik Društva Srđan Marinić.

Banovina bez odgovora

Što misli Željko Kerum, nismo doznali jer je bio nedostupan. A pročelnica za urbanizam Ružica Batinić-Santro do zaljučenja teksta nije poslala odgovore, pa je ostalo nejasno zašto je gradonačelnik odobrio raspisivanje natječaja za Prvu vodu u čijem programu nije istaknuta potreba izrade PPPPO-a kao uvjet za moguću gradnju.

29.06.2011. Slobodna Dalmacija, piše: Sandi VIDULIĆ

29.06.2011. Odgovor Uprave za inspekcijske poslove MZOPUG-a – NEMA GRADNJE UGOSTITELJSKIH OBJEKATA NA MARJANSKIM PLAŽAMA

Upravni odbor Društva Marjan uputio je 14.03.2011. godine prijavu Urbanističkoj inspekciji Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenje i graditeljstva (MZOPUG) zbog nezakonitosti i neusklađenosti Pprostornog plana Županije Splitsko-dalmatinske (PPŽ) i Generalnog urbanističkog plana (GUP) Grada Splita.

Povod tome bilo je odbijanje Gradskog vijeća Grada Splita na tematskoj sjednici “Zaštita Park šume Marjan” održane 24.02.2011. godine, da zatraži mišljenje nadležnog ministarstva u pogledu mogućnosti gradnje ugostiteljskih objekata na umjetnim – nasutim plažama u Park šumi Marjan. Na toj sjednici Gradskog vijeća su predstavnica Upravnog odijela za urbanizam Ružica Batinić Santro, kao i gradski vijećnik Zoran Jeramaz inače predsjednik gradonačelnikovog Savjeta za urbanizam, opravdavali pravo gradnje na marjanskim plažama, a posebno na potezu od Prve vode do Bena, pozivajući se na Urbano pravilo 2.9 (članak 72 GUP-a).
Premda je MZOPUG odbacio našu prijavu za neusklađenost u sva tri navedena slučaja, odgovorom smo izuzetno zadovoljni, jer sasvim otklanja mogućnost izgradnje novih ugostiteljskih građevina na umjetnim – nasutim plažama prije donošenja PPPPO-a. Jednostavnije rečeno neusklađenosti nema, jer niti PPŽ,  niti GUP Grada Splita  ne dozvoljavaju novu gradnju ugostiteljskih građevina.
Naša prijava bila je zasnovana na tvrdnjama gotovo svih nadležnih gradskih službi koji su tvrdili da je gradnja moguća i time opravdavajući provođenje natječaja za gradnju ugostiteljskog objekta na Prvoj vodi.
Postavlja se pitanje kompetentnosti i odgovornosti stručnih službi Grada Splita koje odobravaju i provode natječaj za uređenje i izgradnju ugostiteljskog objekta na Prvoj vodi, pri tom pozivajući se na važeći GUP koji, kako je to potvrđeno odgovorom MZOPUG-a, ne omogućava gradnju novih ugostiteljskih građevina prije donošenja PPPPO-a.

Ako se pri tom prisjetimo reakcije građana Splita na najavu takve, kako vidimo nedozvoljene gradnje, cijela stvar postaje još ozbiljnija u pogledu ozbiljnost funkcioniranja aktualne gradske vlasti u odnosu
prema Park  šumi Marjan.

Vezani članci:

16.06.2011. Društvo arhitekata Splita (DAS) aktivno će se uključiti u rješavanje pitanja Park šume Marjan

Društvo Marjan 03.01.2011. godine uputilo je dopis DAS-u u kojem ih moli za mišljenje i stav o neodrživoj situaciji u Park šumi Marjan. Nedugo nakon toga uslijedila je ostavka dijela članova Predsjedništva, tako da je u travnju izabrano novo vodstvo ove splitske strukovne udruge. Društvo Marjan upoznalo je novi saziv Predsjedništva DAS-a sa sadržajem dopisa od 03.01.2011. uz molbu za sastanak u svezi s aktualnom situacijom u pogledu Park šume Marjan. Nakon sastanka uslijedio je odgovor kojeg donosimo u cijelosti.

Nadamo se da je ovo početak novog, drugačijeg i odgovornijeg ponašanja Društva arhitekata Splita u odnosu prema Marjanu, koje bi trebalo rezultirati poboljšanjem situacije i dugoročnoj zaštiti Park šume Marjan.

12.06.2011. Puntarska ulica – ipak bez gradnje na ovom dijelu Marjana


Kako donosi Slobodna Dalmacija u tekstu Sandija Vidulića “MARJANSKE VEDUTE Srušene douvole za zgradu sa 16 stanova i za proširenje Puntarske” od 12.06.2011. ovaj dio zelene marjanske površine za sada je ipak sačuvan. Sve o problemu Puntarske ulice na Marjanu možete pročitati na “U pripremi nova sječa šume na Marjanu u Puntarskoj ulici”.

02.04. 2011. Akcija uređenja Botaničkog vrta

Nakon što je prije tri tjedna organiziran posjet građana i koncert klasične glazbe u devastiranom Botaničkom vrtu, uslijedilo je na traženje Društva Marjan i čišćenje tog zapuštenog prostora.

PRIJE POSLIJE

Akciju je organizirao PMF pozvavši studente i zainteresirane građane da pomognu u ovoj akciji. Akcija je uz sudjelovanje 20-ak studenata i dva profesora PMF, Udruge studenata biologije i kemije Lacerta i 10-ak članova Društva Marjan uspjela. Kao što je Društvo Marjan i tražilo, uklonjen je sav krupni otpad, dok je ostalo još posla oko detaljnijeg čišćenja. Posebno veseli želja i volja studenata da nastave s radovima na uređenju vrta i ubuduće.

Ono što mislimo da bi ipak trebalo sustavno riješiti je organizirati

26.03.2011. Prijedlog građanina Splita, zaljubljenika u Marjan



Donosimo prijedlog jednog građanina Splita, revoltiranog stanjem i održavanjem Park šume Marjan. Za informaciju može poslužiti podatak da se iz proračuna grada Splita godišnje izdvaja oko 2.700.000,00 kn ili 225.000,00 kn mjesečno samo za biološko-šumarske radove ili jednostavnije rečeno za održavanje šumskih površina. Ovo je svakako prijedlog o kojem treba razmisliti, jer očito da utrošena sredstva za održavanje Marjana ne odgovaraju nezadovoljavajućem stanju na terenu.

24.03.2011. USPJELI SMO!!! Na Prvoj vidilici postavljeni stupići – preneseno iz Slobodne Dalmacije


Već ste se u komentarima pitali – gdje smo, što smo … s našom akcijom na Prvoj vidilici.
Evo, to smo čekali – ispred Šurjakovog kafića napokon su stavljeni stupići, čak ojačani lokotom.
Ostali su tek automobili koji su tu zanoćili.
Znači, uspjeli smo, i to ponajprije zahvaljujući našem agilnom fotoreporteru Feđi Klariću te, naravno, vama, koji ste kroz komentare dali potporu akciji i natjerali gradske oce da se napokon pokrenu.

Do iduće akcije!

Vaš portal SD!

Preneseno iz Slobodne Dalmacije, Foto: Duje Klarić / CROPIX

HVALA U IME DRUŠTVA MARJAN

23.03.2011. FOTO GRADSKE SRAMOTE (2) Prva vidilica i jutros kao parking – preneseno iz Slobodne Dalmacije


Koliki god bio bezobrazluk vozača na Prvoj vidilici, tolika će biti i naša upornost u akciji da se spriječi parkiranje kao šaku u oko toj najpoznatijoj splitskoj vizuri.

Jutros je ponovno okupiran prostor uz kafić Ivice Šurjaka, a on sam ostavio je svoj mercedes tamo gdje nikako ne bi smio. Naravno, slijedili su ga i brojni drugi.

Opet policiji, vatrogascima, Park Šumi Marjan, Parkovima i nasadima, Kerumu, Banovini … na znanje.

Vidimo se opet!

Preneseno iz Slobodne Dalmacije FOTO: FEĐA KLARIĆ / CROPIX

22.03.2011. FOTO GRADSKE SRAMOTE (1) Prvu vidilicu pretvorili u – parking – preneseno iz Slobodne Dalmacije




Na Prvoj vidilici, kultnom mjestu za Splićane i goste grada, vlada skandalozni nered zbog parkiranih automobila.
Iako postoje tri znaka zabrane pristupa vozilima, Vozači očito ne mare za to.
Čak vlasnik kafica Ivica Šurjak stupić koji bi trebao priječiti pristup autobilima drži preko dana ispred lokala.
Na sramotu prometne policije, vatrogasaca, komunalne inspekcije, Parkova i nasada …

POGLEDAJTE GALERIJU …

23.03.2011. Preneseno iz Slobodne Dalmacije, Tekst i foto: Fedja Klarić / CROPIX

Samo da se podsjetimo

01.11.2010. Plato Prve vidilice opet pun vozila, stupića nema

17.03.2011. Botanički vrt ili ostaci ostataka nekadašnjeg Botaničkog vrta

Najnovija događanja oko splitskog tzv. Botaničkog vrta na Marjanu bude nadu da će se, nakon više desetljeća sustavne nebrige ipak nešto pomaknuti s mrtve točke. Društvo Marjan već duže vrijeme poduzima različite aktivnosti tražeći uređenje devastiranog i zapuštenog Botaničkog vrta.




Tako je još 2004. godine Društvo, nakon pokretanja akcije prikupljanja donacija za obnovu zapuštene kućice, obnovilo taj centralni objekt u Botaničkom vrtu . Danas je u tom objektu kojeg je obnovilo, pa čak dijelom i financiralo Društvo Marjan, smještena Javna ustanova za upravljanje park-šumom Marjan.

Nakon uspješno provedene obnove prikupili smo i ponude za pripremu projektne dokumentacije za obnovu kompletnog Botaničkog vrta, te smo 2009. godine u sklopu prijedloga javnih projekata u kulturi predložili i početak pokretanja obnove Botaničkog vrta. Nažalost, nismo naišli na razumjevanje od strane nadležnih gradskih službi.
Inicijativa Za Marjan 12.03.2011. godine organizirala je koncert klasične glazbe u derutnom stakleniku Botaničkog vrta namjeravajući tim nesvakidašnjim i plemenitim činom upozoriti splitsku javnost i nadležne institucije na sramotno stanje u tom dijelu Park šume Marjan.Sudeći po reakciji građana i nadležnih institucija želimo vjerovati da za Botanički vrt ipak dolaze bolji dani. Da sve ne ostane samo na željama i nadama očekujemo da se u skorije vrijeme, dok traju pripremne radnje u pogledu prikupljanja potrebne dokumentacije za revitalizaciju Botaničkog vrta, barem organizira čišćenje cjelokupnog prostora Botaničkog vrta od sitnog, a pogotovo od krupnog otpada.

25.02.2011. Zaključci s tematske sjednice Gradskog vijeća “Zaštita Park šume Marjan”

BITKA ZA NAŠ MARJAN SE NASTAVLJA!

Sredstva kojima se iz gradske blagajne financira tekuće održavanje Park šume Marjan ubuduće će, u cilju efikasnijeg održavanja i upravljanja, biti usmjerena Javnoj ustanovi za upravljanje Park šumom Marjan, …
2011_02_24_Vijece_Tematska_A.jpg… koju je Grad u tom cilju i osnovao 2004. godine. Riječ je o 4,4 milijuna kuna kojima je do sada upravljalo Gradsko komunalno poduzeće „Parkovi i nasadi“ a čime su pokrivani troškovi protupožarne zaštite i biološkog održavanja šume.
Ovaj zaključak ujedno je i jedini usvojen od pet predloženih koji su dali oporbeni vijećnici Grada Splita, a na čiju je inicijativu je i sazvana današnja tematska sjednica o zaštiti Park šume Marjan.

Nakon višesatne diskusije i izlaganja o stanju Marjana gradski vijećnici su, na prijedlog Ljubice Vrdoljak (NV) zatražili od stručnih službi da im se dostave imena svih graditelja u obuhvatu Park šume Marjan u posljednjih dvadeset godina. Isto tako Gradsko vijeće je, na prijedlog Luke Podruga (HČSP) obavezalo Javnu ustanovu za upravljanje Park šumom Marjan, kao i stručne službe Grada, da u suradnji s Društvom Marjan pripreme za jednu od narednih sjednica Gradskog vijeća prijedloge mjera za očuvanje i zaštitu Park šume Marjan.

Na prijedlog vijećnice Milice Cipci na koncu je usvojen zaključak da se u cilju očuvanja Park šume Marjan zaustave sve bespravne gradnje na Marjanu.

24.02.2011. Sudbonosna sjednica Gradskog vijeća za Marjan



Na tematskoj sjednici Gradskog vijeća koja će se održati u četvrtak 24.02.2011. godine raspravljati će se isključivo o Park šumi Marjan. Aktualnom sazivu gradske vlasti pruža se mogućnost da prihvaćanjem prijedloga Društva Marjan za PPPPO, naprave povijesni iskorak u konačnoj zaštiti Park šume Marjan. Preduvjeti za to postoje, budući je pokrenuta izrada najvažnijeg dokumenta za budućnost Marjana. Dakle, pred aktualnim vijećnicima je odluka, što je svaka dosadašnja gradska vlast izbjegavala napraviti, a to je zabraniti daljnju izgradnju na Marjanu ili nastaviti devastaciju ovog najstarijeg gradskog simbola. U četvrtak 24.02.2011. godine saznati ćemo imena i prezimena ljudi koji mogu ostati zapamćeni u povijesti kao oni koji su zaustavili višegodišnju devastaciju Marjana. Svaka suprotna odluka predstavljala bi civilizacijsku sramotu za naš drevni grad.

24.02.2011. Tematska sjednica Gradskog vijeća Grada Splita: “Zaštita Park šume Marjan”


Dana 24.02.2011. godine s početkom u 9.00 sati održati će se tematska sjednica Gradskog vijeća Grada Splita. Tema sjednice je: “Zaštita Park šume Marjan”. Zaključci ove sjednice biti će sudbonosni za budućnost našeg Marjana. Apeliramo na sve gradske vijećnike da se prilikom donošenja odluka podsjete na danu zakletvu, da će donositi odluke u skladu sa Statutom grada Splita u kojem između ostalog stoji:
“Jednako će čuvati i brdo Marjan, tako da svako njegovo živo biće, svaki bor, pa i svaki kamen njegov sačuva da bude na ures Grada i radost onima koji Marjan gledaju ili u njemu hlad i smiraj traže”.

Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva odgovorilo Društvu Marjan

Uprava šumarstva MRRŠVG dalo je svoje mišljenje o gradnji u šumi i/ili na šumskom zemljištu. Iz odgovora u prilogu sasvim je jasno da u šumi ili na šumskom zemljištu nije moguće planirati gradnju niti stambenih, a niti ugostiteljskih objekata. Sapienti sat.

Napomena: Odgovor je poslan mailom, a original još nismo dobili

14.02.2011. “Lavina se širi: kotar “Split 3″ za Društvo Marjan” – preneseno iz Slobodne Dalmacije


Kotar “Split 3” u potpunosti podržava zahtjeve Društva “Marjan” koje su predložili za izradu Prostornog plana područja posebnih obilježja za park-šumu Marjan. Svoju podršku zahtjevima ovog društva Kotar je uputio županijskom Zavodu za prostorno uređenje, koji izrađuje PPPO, a na znanje su svoje pismo potpore uputili i Gradskom upravnom odjelu za prostorno uređenje, kao i Društvu “Marjan”.

– Slažem se sa svakom od 17 točaka koje je predložilo Društvo “Marjan”, a ovim putem apelira na ostale kotareve, građane i stručnjake da se također uključe i daju svoju podršku i doprinos kako bismo dobili prostorni dokument koji će zaštiti park-šumu Marjan – kazao nam je Draško Bižaca, član Vijeća GK “Split 3”.

Bižaca je po struci urbanist, bio je direktor Zavoda za urbanizam i zaštitu okoliša, a s tog mjesta je u rujnu 1997. poslan naprasno u mirovinu, nakon čega je Zavod ukinut, a sprega urbanista, političara i investitora počela je neometano graditi od Pazdigrada i Žnjana sve do Marjana.

14.02.2011. Slobodna Dalmacija, piše: Sandi Vidulić

29.01.2011. Društvo Marjan zaprimilo obavijest o početku izrade PPPPO-a s pozivom za dostavu prijedloga za izradu Plana



Danas je Društvo Marjan zaprimilo službenu obavijest o početku izrade PPPPO-a. Do 23.02.2011. godine Društvo Marjan mora dostaviti svoje prijedloge, mišljenja i smjernice u cilju izrade planskih rješenja značajnih za razvoj, zaštitu, uređenje i oblikovanje prostora Park šume Marjan. Društvo Marjan želi zajedno s građanima Splita doći do prijedloga koji će biti u svrhu trajne i održive zaštite Marjana. Ne želimo planiranje nikakve nove izgradnju koja bi bila na štetu javnog interesa. U tu svrhu javno ćemo prezentirati naše prijedloge i zahtjeve.

Cijeli tekst Odluke o pokretanju izrade PPPPO-a možete preuzeti na stranicama Županije Splitsko-dalmatinske:

“Za Marjan – 16.01. u 12h na plaži PRVA VODA”


Povodom najavljenog okupljanja putem spontano formirane facebook grupe “Za Marjan – 16.01. u 12h na plaži PRVA VODA” ovim putem želimo dati podršku organizatoru/ima.

Svaka inicijativa građana u svrhu konačnog zaustavljanja gradnje unutar zaštićenog područja Park šume Marjan u skladu je s traženjima Društva Marjan i odredbama Zakona o zaštiti prirode.

12.01.2011. Jurica Pavičić:Varšavska ulica u marjanskoj šumi – preneseno iz Slobodne Dalmacije


U ponedjeljak, hrvatske novine, pa i “Slobodna”, izvijestile su o neobičnoj međususjedskoj kavgi koja se dogodila na Bačvicama. Akter ove groteskne istinite priče čovjek je pod imenom Jozo Rogošić, biolog, profesor poljodjelstva na zadarskom fakultetu i stanovnik možda najprestižnijega splitskog kvarta.
Spomenuti Rogošić stanuje u zgradi u Gupčevoj ulici, koja u okućnici ima čemprese starije i od Rogošića, a i od njegovih roditelja. Rogošiću se, međutim, ti čempresi nisu sviđali. Nekako mu bili grobljanski.
Pravili su mu hlad, uzrokovali plijesan i gljivice. Netko drugi napravio bi ono što u ovoj situaciji radi razuman čovjek: prodao bi prizemni stan na Bačvicama i preselio se na osunčani vrh kakvog nebodera.
Ali, Rogošiću se ipak sviđa živjeti na Bačama. Stoga je on odlučio “prearanžirati” svoj omiljeni kvart tako što je uzeo motornu pilu i sasjekao zelene stanovnike koji su tu bili puno prije njega.
Pritom je pretukao nezadovoljne susjede, zalijepio nekoj curi trisku, a kad su ostali susjedi zvali policiju, ona se ponijela onako kako to splitska policija obično i učini.
Prezauzeta maltretiranjem mirovnih aktivista, ona je i počinitelja i žrtvu kaznila – prekršajnom prijavom.
Priča o Jozi Rogošiću svojom je bizarnošću doprla i do stupaca nacionalnih medija, iako ona, nažalost, u splitskom kontekstu ni po čemu nije osobita.
Valjda nema splitskog susjedstva i portuna koje nije proživjelo neki sličan epski sraz između dviju vrsta ljudi u ovom gradu – onih koji bi stabla čuvali i onih koji bi ih zatrli do korijena. Već desetak godina živim na Gripama, u zgradi koja ima okućnicu s malim šumarkom.
Nije to ne znam kakva šuma: par lovora, borić, oleandri, jedna palma i tuje. Ne mogu ni predočiti koliko sam puta slušao sugestije vlastitih susjeda koji bi bili najsretniji kad bih taj šumarak pošaližao, pretvorio u betonski parking ili (ako već ne to, onda barem) povrtnjak s pomama i verzotom.
U tim razgovorima, stabla u našoj okućnici poprimala su dimenzije zlopogleđa koji svojim opstojanjem prijete ljudskog egzistenciji, civilizaciji i zdravlju. Stabla podlokavaju korijenjem zid. Potkopavaju zgradu.
Smokva kida crnu jamu i uzrokuje izlijevanje fekalija. Oleandar je otrovan i opasan za djecu. Od lovora se ne vidi firma dućana. Grane nam ulaze na balkon. Preko njih nam u kuću ulaze miši i vjeverice. Po buri stablo može pasti i razbiti kupe.
Grana može ubit dite. Po njoj se može popeti lopov. Stablo je – ukratko – boleština, prijetnja i zlo. Ne znam je li uzrok ovom mentalitetu činjenica da smo predugo bili stočarski narod kojemu je za život trebala krčevina, ili je riječ o nečem drugom. Ali, ostaje činjenica da lavovski dio naših sugrađana na stablo gleda kao da je štakor, poljski miš, lišaj. Stablo je nametnik kojeg – ukratko – treba satrti.

Čarobni pojas

Splitski stablocid, međutim, nema samo svoje spontano, neorganizirano krilo. U njemu ne sudjeluju samo pomahnitali susjedi oboružani šegacom i motorkom Stiehl. Postoje dijelovi Splita u kojima stabla nisu na udaru samo primitivaca solista, nego na njih zajedno atakiraju dobro orkestrirane, institucionalne snage.
A jedan od tih i takvih dijelova Splita je upravo onaj koji je sam po sebi spomenik stablofiliji – a to je Marjan.
Osim čempresa na Bačvicama, naime, ovih se dana u pogibelji nalaze i borovi na sjevernoj marjanskoj obali. Na njih ne juriša, međutim, jedan raspomamljeni susjed solist, nego čitava falanga fine, elitne gospode koju čine arhitekti, urbanisti, gradski činovnici te, dakako, gradonačelnik i njegova konkubina.
Svi oni zajedno su se udružili da činom prvorazredne urbanističke zloupotrebe izgrade ugostiteljski objekt Fani Horvat na lokaciji iza spinutske lučice. Lokacija o kojoj je riječ svojevrsno je urbanističko “međuzemlje”, zona koja se još od sedamdesetih sastoji od dva nesrasla dijela.
Prvi od njih je park-šuma Marjan koja se svojim sjeveroistočnim obroncima spušta do lučice SD-a Špinut. Drugi dio čini neartikulirani i neuređeni vanjski nasip lučice, nastao uoči Mediteranskih igara, kad je iskopana zemlja marjanskog tunela korištena za gradnju marine.
S jedne strane, dakle, imamo početak čarobnog parkovnog pojasa koji smo naslijedili od boljih predaka. S druge, divlju škaju koja nikad nije privedena svrsi i iz koje vire armature.
Svatko razborit odlučio bi ugostiteljske sadržaje graditi na neuređenoj sipini, a marjansku šumu sačuvati. No, to ne ide tako u Splitu: u Splitu, gradit će se u šumi, a nasip će ostati divlji kakav je bio.
Pitate se zašto. Ako se to pitate, onda ne živite u Splitu, jer u Splitu su svi odgovori strašno jednostavni. Jednostavan je stoga i odgovor na ovo pitanje: naime, gradonačelnik Željko Kerum i njegova što-je-već-Fani vlasnici su terena u šumi, a nasipa nisu.
A s obzirom da su mu vlasnici, iskoristit će sitnu okolnost da su na vlasti i na svom vlasništvu omogućit će gradnju. Riječ je, ukratko, o stršećem primjeru sukoba interesa koji bi sam po sebi trebao zanimati USKOK.
A u toj raboti suučesnici su im mnogi: stare splitske familje koje su im prodale teren, urbanisti koji glume porotu u javnom natječaju, arhitekti koji u njemu sudjeluju. Pogledajte kakav je jadni amater Jozo Rogošić sa svojim šegacom kad ga se usporedi s ovim “jakim snagama”.
Na sirotih deset borova oko Druge vode jurišaju cijele kohorte profesionalaca, u službi Njegova Veličanstva Željka.

Udružimo se!
Nas preostalih građana – znam – nema previše. Ali, nešto nas još ima, ima nas bajkera, klajmbera, šetača, kupača, berača šparoga.
Ne preostaje nam drugo nego da se svi zajedno – od studenata do penzionera, od gradskih vijećnika do škverana i od sportaša do torcidaša – udružimo i od tih dvadeset borova napravimo svoju Varšavsku.
Naime, ako smo dotle došli, ako Kerum doista može početi sjeći Marjan da bi ga podario svojoj ljubavnici – onda u ovom gradu postaje moguće sve.

Objavljeno 12.01.2011. u Slobodnoj Dalmaciji, piše: Jurica Pavičić

12.01.2011. Društvo Marjan uputilo dopis udruženju splitskih arhitekata (DAS)

Povodom neodržive situacije u Park šumi Marjan dana 03.01.2011. godine Društvo Marjan uputilo je Društvu arhitekata Splita (DAS) dopis u kojem ih mole za njihovo mišljenje i stav o ovom problemu.

Dopis donosimo u cijelosti

Poštovani,

kao što Vam je vjerujemo poznato zaštićeno područje Park šume Marjan već godinama se napada neplanskom izgradnjom. Ono što posebno zabrinjava je činjenica da u tome sudjeluju i pojedini članovi Vašeg Društva, bilo na način da sudjeluju u izradi prostorno-planskih dokumenata koji nisu prihvatljivi kategoriji zaštite koju prostor Park šume Marjan ima ili da sudjeluju u pripremi dokumentacije koja prethodi izgradnji u tom zaštićenom području.
Ono što se očekuju od jedne strukovne udruge čiji članovi se bave tako važnom problematikom kao što su planiranje i zahvati u prostoru je da nastoji zaštititi Marjan kao jedan od najvrjednijih prostora našeg grada, a ne pronalaziti rupe u zakonu kako bi legalizirali gradnju i sječu šume na zelenim površinama Marjana.

Stoga Vas najljepše molimo da date svoje mišljenje o ovom problemu, kao i Vaše viđenje rješenja konačne zaštite Park šume Marjan, kako nama kao Društvu koje se bavi već više od 100 godina zaštitom Marjana, tako i Vašim članovima.

Iskoristiti ćemo priliku i podsjetiti Vas na jednu od odredaba Statuta grada Splita za koju mislimo da bi je svi građani Splita, a posebno Vaši članovi trebali poštovati, a koja glasi:

„Jednako će čuvati i brdo Marjan, tako da svako njegovo živo biće, svaki bor, pa i svaki
kamen njegov sačuva da bude na ures Gradu i radost onima koji Marjan gledaju ili u njemu hlad i smiraj traže”.

Srdačno pozdravljamo i unaprijed zahvaljujemo na odgovoru

Upravni odbor Društva za zaštitu i unaprjeđenje Marjana „Marjan“

21.12.2010. PARK-ŠUMA MARJAN Crta obrane od divlje gradnje ostat će ista

Vijećnici Županijske skupštine u utorak su jednoglasno usvojili odluku o izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja Park-šume Marjan, (PPPPO) koji će na ovom zaštićenom području regulirati pitanja u prvom redu namjene tog prostora, koji se odnosi na zaštitu šume i sprečavanje nabujale divlje izgradnje na njezinim rubnim dijelovima. Ovo je prvi službeni Plan koji je donesen nakon davne 1964. godine kada je dio Marjana postao zaštićeno područje. Inzistiranje inicijatora “Društva Marjan“ i Grada Splita da se za vrijeme izrade Plana uvede moratorij u trajanju od dvije godine na daljnju gradnju, koje je u obliku amandmana predložio SDP, nije prošao.
Pročitaj više

21.12.2010. Donesena odluka o pokretanju izrade PPPPO-a



Danas je jedan od važnijih datuma u povijesti Marjana i Splita.
Na današnjoj sjednici Skupštine Županije Splitsko-dalmatinske jednoglasno je donesena Odluka o pokretanju izrade Prostornog plana područja posebnog obilježja (PPPPO) Park šume Marjan. To je dokument kojim se određuje budućnost Marjana za slijedećih nekoliko desetaka godina. Izrada tog dokumenta potrajati će više od godinu dana. Tijekom izrade mora biti omogućeno i sudjelovanje građana. Društvo Marjan će se potruditi izvještavati Vas o svim događanjima po ovom pitanju. Samo zajedno možemo i moramo se izboriti da Marjan bude i ostane zelena oaza grada Splita kakvu su nam naši preci ostavili. Građani Splita, sada će biti prilike da iskažete svoje mišljenje kakav Marjan želimo. Ne dozvolimo više nikakvu izgradnju na štetu zelenih površina Park šume Marjan.
(vidi : Slobodna Dalmacija, 22.12.2010. “Crta obrane od divlje gradnje ostat će ista”, piše: Nikolina Lulić)

18.12.2010. Osvrt na javnu tribinu “PARK ŠUMA ILI PARKING ŠUMA MARJAN”?



Društvo Marjan organiziralo je javnu tribinu o prometnim problemima na Marjanu naziva „Park šuma ili parking šuma Marjan“? s namjerom da se na vrijeme otpočne s rješavanjem ovih problema kako se ne bi ponovila kaotična situacija koja se događala prošlog ljeta. Tribini je nazočilo stotinjak ljudi, kojima ovim putem izražavamo posebnu zahvalnost, jer su pokazali koliko im je stalo do Marjan budući je temperatura u vrijeme održavanja tribine bila -2°C što je za Split ravno vremenskoj nepogodi. Nazočni su bili i četvorica (Ivo Baldasar, Milica Cipci, Joško Dvornik, Nikola Grabić) od 25 gradskih vijećnika kojima su poslani pozivi. Tribini je nazočio i voditelj Odjela “Marjan” Parkova i nasada Robert Koharević, kao i nekadašnji predsjednik gradskog vijeća grada Splita Ivo Šimunović. Od predstavnika grada Splita i Javne ustanove za upravljanje park – šumom Marjan, kao i Prometne policije nije bio nitko, premda su im pozivi bili upućeni. Na samom početku tribine pokazale su se gotovo sve neprimjerene situacije vezane za promet koje se događaju na Marjanu (vidi Promet – prezentacija.pdf ).
Kako sve ne bi ostalo samo na kritiziranju, posebna pozornost je posvećena prijedlozima kako prevazići i prihvatljivo riješiti situacije koje se ne bi smjele događati u zaštićenom području Park šume Marjan. Bilo je govora i prezentirana su prosvjedna pisma koje je Društvo Marjan prošlog ljeta uputilo gradonačelniku Željku Kerumu i JU za upravljanje park – šumom Marjan, na koja do današnjeg dana nije stigao odgovor.


Predsjednik Društva Marjan prof. emeritus Ivo Lozić, stručnjak za promet, objasnio je kako se zamišlja cjelovito prometno rješenje i što se planira postojećom prostorno – planskom dokumentacijom. Nikola Grabić je istakao važnost donošenja odluke o početku izrade PPPPO-a, koje se očekuje u utorak 21.12.2010 godine i koji bi trebao planski riješiti bitne odrednice za budućnost park šume. Posebno se istakla potreba izgradnje dvaju parkirališta (iznad Vile Dalmacija i ispod Spinutskih vrata), te potpuna zabrana prometa i uvođenje pješačke zone već od skretanja za Kašjune. Promet unutar park šume organizirao bi se uvođenjem ekološkog javnog prijevoza koji bi bio vezan za postojeće javne gradske linije. Naročito dobro je bila prihvaćena ideja dopredsjednika Društva Marjan, Sanija Delića o uvođenju brodske linije od Lučke kapetanije do Bena koja bi mogla pristajati na marjanskim kupalištima (Kaštelet, Kašjuni, Institut).

Nakon prezentiranja postojeće neprihvatljive situacije i ponuđenih rješenja prišlo se raspravi u koju su se uključili okupljeni građani. Istaknuto je opće nezadovoljstvo sa situacijom na Marjanu koji uz staru gradsku jezgru s Dioklecijanovom palačom čini najvažniju odrednicu grada Splita prema kojoj se nadležne institucije odnose potpuno neprihvatljivo. Postavljeno je i pitanje što napraviti u situaciji kad “institucije ne rade svoj posao”. Pojedinci su tražili i pokretanje radikalnijih akcija u svhu zaustavljanju prometa motornih vozila, te ponudili svoju pomoć u organizaciji različitih akcija, ukoliko prijedlozi Društva Marjan, podržani od strane svih nazočnih, budu ignorirani.

16.12.2010. Javna tribina “PARK ŠUMA ILI PARKING ŠUMA MARJAN”?


Pozivamo sve zainteresirane građane na javnu tribinu o prometnim problemima na Marjanu. Javna tribina održati će se 16.12.2010. godine (četvrtak) u 18.30 sati u prostorima Gradskog kotara Varoš, Sinovčića 6.
Molimo sve zainteresirane da svojom nazočnošću i aktivnim sudjelovanjem pomognu u naporima za zaštitom i očuvanjem našeg jedinog Marjana.

17.11.2010. Park šuma Marjan i ukidanje konzervatorske zaštite


Povodom redifiniranja granica obuhvata urbanističke zone B po kojoj podrućje Park šume Marjan više nije u zoni konzervatorske zaštite, Društvo Marjan zaprimilo je dopis od Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Konzervatorskog odijela u Splitu upućeno gradu Splitu, Javnoj ustanovi za upravljanje Park šumom Marjan i Županiji Splitsko-dalmatinskoj. Dopisom se pojašnjava ova odluka i traži se hitna izrada PPPPO-a kao temeljnog dokumenta konačne i cijelovite zaštite Park šume Marjan od gradnje, a što je u skladu s dugogodišnjim zahtjevima Društva Marjan.

Vezano za ovu temu donosimo i link na tekst objavljen u tisku:
12.11.2010. Slobodna Dalmacija, piše: V. Matijanić: “Konzervatori više ne štite Marjan”

01.11.2010. Plato Prve vidilice opet pun vozila, stupića nema


Nakon što su 2007. godine postavljeni stupići koji bi trebali spriječiti ulazak automobila na plato Prve vidilice na Marjanu situacija je i dalje neodrživa.

Kao što se vidi na fotografijama, unatoč čak dva prometna znaka kojima se zabranjuje promet automobilima, plato Prve vidilice je prepun automobila.

Razlog? Stupića nema, a prometna policija ne reagira. Što treba da se u našem gradu dogodi, pa da se poštuju propisi i zakon?
Ujedno koristimo priliku da najavimo krajem ovog mjeseca javnu tribinu na temu prometnih problema na Marjanu. Također Vas molimo da popunite novo anketno pitanje vezano za parkiranje na Prvoj vidilici.

18.10.2010. Dok Marjan čeka plan divlji graditelji nadiru – preneseno iz Slobodne Dalmacije


Prostorni plan područja posebnih obilježja (PPPPO) za park-šumu Marjan temeljni je dokument, svojevrsna marjanska biblija za oko 307 hektara površine, koliko iznosi obuhvat zaštićenog područja splitskog poluotoka.
Njime bi se u prvom redu odredili ciljevi i uvjeti zaštite okoliša i prirode, te propisale mjere za zaštitu, namjenu i uvjete korištenja park-šume.
I u važećem GUP-u iz 2006. godine propisana je izrada ovog plana, ali evo, pune četiri godine su prošle, a ovaj dokument nije napravljen, što za posljedicu ima bujanje, često i bespravne gradnje unutar granica park-šume.

Spas od devastacije
Prema riječima Nikole Grabića, nezavisnog vijećnika i člana Društva “Marjan”, već sada se unutar park-šume nalazi 57 objekata od čega njih dvije trećine nemaju dozvole. Plan je, veli, zadnji dokument koji bi mogao spasiti park-šumu od devastacije i daljnje betonizacije zelenih površina.
– Glavni razlog gradnje na Marjanu koja se otela kontroli je nepoklapanje granica park-šume koje određuje Prostorni plan grada Splita i njegov GUP, kao i izdavanje “iznuđenih“ dozvola za gradnju koje su različiti pročelnici za urbanizam u Gradu i Županiji različito tumačili.
Ovim bi se planom zaštitio isključivo javni interes i sasvim je sigurno da će njegovim donošenjem biti utvrđena nova, konačna i nedvosmislena granica park-šume. Nameće se logično pitanje je hoće li ta granica biti povučena iznad već sagrađenih objekata ili ne.
U svakom slučaju, ako se objekti ili, pak, parcele nađu u park-šumi, Grad bi njihove vlasnike trebao obeštetiti po tržišnim cijenama ili im naći zamjenske parcele, za što bi, prema našoj procjeni, trebalo oko tri milijuna eura – tvrdi Grabić.
Prema slovu zakona, obvezu donošenja PPPPO-a ima Županijska skupština, a Grad je na Grabićevu inicijativu krajem prošlem godine poslao Županiji dokument u kojem traži da se izrada plana uvrsti u program rada Skupštine.

Županija odlučuje
– Sredstva za izradu plana iznose oko 600 tisuća kuna i predviđena su proračunom Grada Splita, a uključuju troškove izrade kartografskih podloga, pripreme i provedbe javnih rasprava te troškove pripreme prostornih planova za usvajanje – navodi Grabić i dodaje još jednu važnu odredbu – nakon što Županija krene u izradu plana, na rok od dvije godine zabranjuje se izdavanje bilo kakvih akata za gradnju, osim zahvata komunalne infrastrukture te uređenja otvorenih javnih prostora.
Ako Županijska skupština do kraja ove godine na nekoj od svojih sjednica donese odluku o izradi plana, on, prema Grabićevoj procjeni, može biti usvojen u 2011. godini, nakon provedene potrebne procedure.
Ono što se sada čeka, kako bi se konačno počeo raditi prvi u povijesti dokument ove vrste za Marjan, jest zamolba Grada da se na sjednicu Skupštine uvrsti točka dnevnog reda o izradi PPPPO-a.

Mrčić prihvatio tekst odluke
Kako bi se ubrzao proces donošenja PPPPO-a, Društvo ‘Marjan’ je u suradnji sa stručnjacima izradilo tekst odluke o njegovoj izradi, jer, navodi Grabić, urbanistička služba Grada to nije učinila. Tekst odluke prihvatio je i Niko Mrčić, ravnatelj Županijskog zavoda za prostorno uređenje, te je sada na Gradu da se “izbori“ za mjesto u dnevnom redu jedne od idućih sjednica Skupštine.

Sapunar: Plan nije na Skupštini
Prema informacijama koje smo dobili od Petroslava Sapunara, predsjednika Županijske skupštine, materijal o izradi Prostornog plana za park-šumu Marjan još nije došao do njega, te je sigurno da se neće naći na dnevnom redu sljedeće sjednice Županijske skupštine koja je zakazana za utorak, 19. listopada.
– Ako je gospodin Niko Mrčić dobio taj dokument, znači da je u prostorni plan postupku izrade, ali ja ga još nemam iz razloga što meni na stol dolaze samo gotovi i već pripremljeni materijali – kazao nam je Petroslav Sapunar.

Piše: Nikolina Lulić

02.10.2010. Osvrt na javnu tribinu “Kako zaštititi Marjan od gradnje”


Društvo Marjan organiziralo je javnu tribinu „Kako zaštiti Marjan od gradnje“ s namjerom da se konačno potakne zaustavljanje i rješavanje pitanja neplanske stambene izgradnje kojom je Park šuma Marjan napadnuta već desetljećima. Tribini je nazočilo sedamdesetak ljudi od kojih samo četvero (Ivo Baldasar, Lidija Bekavac, Joško Dvornik, Nikola Grabić) od 25 gradskih vijećnika kojima su poslani pozivi. Tribini je nazočila i predstavnica grada Splita, te djelatnici Javne ustanove za upravljanje park-šumom Marjan. Od stručnih službi za urbanizam grada Splita, kao i Društva arhitekata Splita i Županije Splitsko – dalmatinske nije bio nitko, premda su im pozivi bili upućeni.

Nakon uvodne riječi dopredsjednika Društva Sanija Delića, riječ je dana predsjedniku Društva Marjan, prof. emeritusu Ivi Loziću koji je govorio o planu otkupa privatnih parcela koji je izradilo Društvo Marjan u suradnji s Građevinskim fakultetom prije više od 10 godina i o prostorno-planskoj dokumentaciji vezanoj za Park šumu Marjan. Istaknute su važne odredbe PPU i GUP-a grada Splita koje govore o zaštiti Park šume Marjan.

članak 89. PPU-a grada Splita
– Za područje Park-šume Marjan je potrebno izraditi Prostorni plan područja posebnih obilježja Park-šume Marjan. Na temelju Prostornog plana područja posebnih obilježja Park-šume Marjan potrebno je izraditi program sanacije devastiranih prostora, posebno obale i neplanske izgradnje

članak 47. GUP-a grada Splita
– U granicama Park šume Marjan ne dopušta se gradnja stambenih građevina;
– Izgrađene građevine nakon 1968. godine i bez građevne dozvole, kao i sva odstupanja od građevne dozvole ili naknadne nelegalne dogradnje i nadogradnje moraju se uklanjati po dinamici, koja će biti utvrđena u Programu mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Splita;
– Poljoprivredne površine, do privođenja planiranoj namjeni, mogu se koristiti samo za otvorene nasade (bez plastenika i staklenika) bez mogućnosti građenja poljskih kućica.

članak 105. GUP-a grada Splita
– Za područje Park-šume Marjan propisuje se izrada Prostornog plana područja posebnih obilježja Park-šume Marjan.

Kao iznimno važan dokument naglašen je Prostorni plan područja posebnog obilježja (PPPPO), čiju izradu propisuju i prije spomenuti PPU i GUP. Nažalost iako uvjeti za donošenje PPPPO-a postoje već gotovo 5 godina, on još uvijek nije donesen.
O tome u kojoj fazi se to pitanje nalazi govorio je istaknuti član Društva Marjan, gradski vijećnik i bivši gradonačelnik Nikola Grabić.


Važno je kazati da je na njegovu vijećničku inicijativu u proračun grada Splita za 2010. godinu uvršteno 500.000,00 kn za njegovu izradu, a sada se čeka da Županijska skupština Županije Splitsko-dalmatinske uvrsti odluku o izradi PPPPO-a u dnevni red prilikom redovitog održavanja skupštine. Također je važno kazati da je tekst prijedloga odluke izradilo Društvo Marjan u kojem između ostalog stoji da se za vrijeme izrade PPPPO-a ne smije izdati niti jedna građevinska ili lokacijska dozvola na zaštićenom području Park šume Marjan.
Neočekivano na tribini se pojavio i gradonačelnik Željko Kerum u pratnji savjetnika za komunalu Tomislava Gruice. Kratko se obratio nazočnima uz obećanje da ova vlast neće raditi ništa što nije u skladu sa zakonom.

Nakon toga prikazano je 50-ak fotografija cjelokupnog zaštićenog područja Park šume Marjan gdje se mogle vidjeti 80-ak stambenih građevina, od kojih je dvadesetak izgrađeno u zadnjih 10-ak godina, a koje se nalaze unutar granica park šume (žuta crta).

Istaknuto je da Marjan treba braniti upravo od onih koji rade u službama koje bi trebale čuvati Marjan. Najbolji primjer tome je najnovija stambena zgrada koja se nalazi unutar granica Park šume Marjan u ulici Marjanski put (sjeverno od vodospreme). Osim fotografija zgrade prikazan je i novinski članak naslova: „Park šuma Marjan: kvadrat stana 3500 €“ objavljen 03.09.2010. godine u Slobodnoj Dalmaciji.

Iz tog novinskog članka jasno je vidljivo da je zgradu projektirao arhitekt Jurica Jelavić, koji osim što je predsjednik Društva arhitekata Splita, je i član gradonačelnikovog savjeta za urbanizam. Isto tako u članku se može pročitati da je Branka Mimica, aktualna savjetnica gradonačelnika za urbanizam, prije dolaska na tu funkciju bila direktorica tvrtke „Beryllus“ koja je investitor spomenute zgrade. Dakle, upravo oni koji bi trebali biti u prvom redu zaštite Marjana, sudjeluju u nepovratnom uništavaju marjanske šume.
Šteta što je gradonačelnik Željko Kerum bio vrlo kratko nazočan, pa nije imao prilike vidjeti i čuti što njegovi najbliži suradnici rade na Marjanu.
Također je upozoreno na opasnost od moguće buduće izgradnje na sjevernim padinama gdje se granica građevinskog područja ne poklapa s granicom zaštićenog područja, već se proteže duboko u šumu, uzduž Šetališta M. Tartaglie, kao i na pošumljeno područje, doduše izvan područja park šume, gdje se očito ne namjeravaju štiti zelene površine, šuma i pojedinačna stabla, kako je predviđeno GUP-om za kontaktna područja
Nakon prikaza cjelokupne granice park šume prišlo se diskusiji. Brojna izlaganja pojedinaca bila su nabijena emocijama i mogla se osjetiti ogorčenost građana ovakvom situacijom na Marjanu. Naročito su se tražila imena onih koji su sudjelovali u nagrđivanju Marjana. Posebno je nezadovoljstvo okupljenih izraženo prema službama i pojedincima koje izdaju dozvole i projektiraju, tj. udruženi s investitorima zajednički sudjeluju u devastaciji Marjana. Može se zaključiti da su svi nazočni složni u tome da se s ovakvom praksom nagrizanja park šume od strane moćnih i podobnih pojedinaca mora zaustaviti.

Prvi zakonski korak prema tome je konačno usvajanje odluke o pokretanju izrade PPPPO-a, a što bi se moralo uvrstiti u dnevni red na slijedećoj Županijskoj skupština Županije Splitsko-dalmatinske. Tijekom izrade tog plana mora se doći do rješenja svih otvorenih pitanja na području park šume. Drugim riječima mora se riješiti pitanje obeštećenja vlasnicima privatnih parcela, pitanja već izgrađenih objekata, mjesto postavljanja ograde, kao i sva ostala pitanja namjene i korištenja zaštićenog područja park šume. U izradu tog plana moraju biti uključeni predstavnici Grada Splita i Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan, Županije Splitsko – dalmatinske, predstavnici splitskih udruga građana, predstavnici vlasnika parcela u park šumi Marjan, te predstavnici zainteresiranih građana Splita kako bi se javnim raspravama i uvidima u situaciju na terenu došlo do rješenja ovog važnog problema.
Na kraju je najavljeno održavanje slijedeće javne tribine čija tema će biti prometni problemi u Park šumi Marjan.

Društvo Marjan se iskreno zahvaljuje svima koji su se odazvali na ovu javnu tribinu, a posebno onima koji su svojim aktivnim sudjelovanjem i iznošenjem svog mišljenja dali doprinos početku rješavanja ovog problema prisutnog već desetljećima na Marjanu.
Posebno se zahvaljujemo Gradskom kotaru Varoš i predsjedniku Vojku Božuliću koji su nam omogućili održavanje ove javne tribine.

30.09.2010. “Unutar Park-šume niklo dvadeset kuća” Slobodna Dalmacija



Javna tribina „Kako zaštiti Marjan od gradnje“ koja se u utorak navečer u organizaciji Društva marjan održala u prostorijama GK Varoš, poslala je jasnu poruku Županijskoj skupštini od koje traže što hitniju izradu prostornog plana područja posebnih obilježja za područje Park-šume Marjan (PPPPO), koji bi napokon dao odgovore na ključna pitanja namjene i korištenja prostora, te razgraničenja, a na temelju toga plana trebali bi se izraditi programi sanacije devastiranih prostora, posebno obale i neplanske izgradnje.
Izrada o trošku Grada
Prema riječima nezavisnog vijećnika Nikole Grabića i člana Društva Marjan, u studenom prošle godine Gradsko vijeće je donijelo odluku u kojoj Grad Split traži od Županije da u svoj program rada za ovu godinu uvrsti izradu PPPPO-a, i to na trošak Grada, koji bi iznosio 500 tisuća kuna.
– Očekujemo da se na dnevnom redu Županijske skupštine što prije nađe ovaj prijedlogm kako bismo mogli krenuti s natječajem za izrađivača plana i njegovom izradom te na kraju javnom raspravom – kazuje Grabić i dodaje kako donošenjem teodluke nastupa moratorij od dvije godine, za vrijeme kojih se neće smjeti izdavati nikakve nove dozvole za gradnju.

Inače, na tribini se netom nakon njezina početka pojavio gradonačelnik Željko Kerum u pratnji savjetnika za komunalu Tomislava Gruice.
– Ova vlast neće tražiti nove izmjene GUP-a za novu izgradnju na Marjanu. Ništa novo nećemo prihvatiti, iako ima dosta zahtjeva ljudi. Ono što su bivše vlasti napravile, to ćemo poštovati. Ova će se vlast ponašati kako je zakonom propisano, a ja sam siguran da ne postoji netko tko bi išao graditi bez građevinske dozvole unutar Park-šume. Taj bi bio lud – rekao je Kerum.
Srđan Marinić, tajnik Društva, pokazao je najnovije fotografije gradnje unutar Park šume, gdje postoji niz objekata, poglavito na južnim padinama Marjana, koji su iza crte razgraničenja, utvrđene GUP-om iz 2006. godine, odnosno unutar Park-šume.
– Na južnom unutar Park-šume, među 20-ak kuća nalazi se, primjerice, i kuća poznatog košarkaša Tonija Kukoča, a za zadnju kuću sagrađenu na tom dijelu projektant je bio Jurica Jelavić, predsjednik Društva arhitekata, što je nedopustivo. Na sjevernoj strani, također unutar Park-šume, sagrađene su tri zgrade za invalide rata, od strane Ministarstva branitelja – veli Marinić.

Kosović za novu crtu
Mate Kosović, privremeni ravnatelj Javne ustanove za upravljanje Park-šumom Marjan, proglasio je važeći GUP – nelegalnim.
– Ono što je iscrtano kao granica Park-šume je nelegalno jer nije potvrđeno od Županijske skupštine. Neka se izbriše sve što je Grad crtao i neka se krene od početka – mišljenja je Kosović.
Tribini su, inače osim Keruma, Gruice i Grabića, nazočili i vijećnik HNS-a Joško Dvornik, SDP-ovac Ivo Baldasar te vijećnica HGS-a Lidija Bekavac

Piše: Nikolina Lulić, Slobodna Dalmacija, 30.09.2010.

28.09.2010. Javna tribina “Kako zaštiti Marjan od gradnje”


Obavještavamo sve građane Splita, a posebno zaljubljenike u naš Marjan da je Društvo Marjan pristupilo organiziranju niza tematskih javnih tribina na temu aktualnih problema u Park šumi Marjan. Prva tribina naziva “Kako zaštiti Marjan od gradnje” održat će se u utorak 28.09.2010. godine u 18.30 sati u sali Gradskog kotara Varoš, Sinovčićeva 6.

Molimo sve zainteresirane da svojom nazočnošću i aktivnim sudjelovanjem pomognu u naporima za zaštitom i očuvanjem našeg jedinog Marjana.

13.09.2010. Javna ustanova odgovorila na e-mail upite Društva Marjan

Javna ustanova za upravljanje park – šumom Marjan odgovorila je na e – mail upite od 26.06.2010.

Neprimjerene info – ploče na Institutu

Poštovani,

Ovim putem Vas obaviještavamo DA smo dogovorili uklanjanje dolje spomenutih tabli.
Budući DA smo Početkom ove godine obnovili dio drvenih tabli I putokaza unutar park-šume,
Tijekom ove proračunske godine nismo više u mogućnosti izrađivati Još tabli, Kao ni popravljati postojeće.
Kako svake godine planiramo popravak I izradu tabli na Marjanu, Vaš inicijativu ćemo uvrstiti u plan za iduću godinu.

S Poštovanjem,
Mate Kosović
Privremeni ravnatelj
JU PŠ Marjan

______________________________________________________
Bager u park šumi

Poštovani,

Ovim putem Vas izvještavamo o radovima na terenu uz Meštrovićevo šetalište, te o radnjama koje smo poduzeli u svezi zemljišta na kojem su vršeni radovi.

Čuvar prirode vršio je izvid na terenu u nekoliko navrata u Početnoj fazi radova, nakon čega je Dana 02.07.2010. Održan sastanak u prostorijama Javne ustanove sa vlasnikom zemljišta. Tom prilikom, napravljen je zapisnik u kojem vlasnik zemljišta potpisuje izjavu o sadnji maslina na istom zemljištu.
Kontaktirani su I Parkovi I nasadi do kojih je dopisom zatražena suradnja u motrenju dotične parcele, te pravovremenom izvještavanju o eventualnim promjenama na njoj.
Nedugo nakon toga, Javna ustanova izvršila je prijavu inspekciji Zaštite prirode, te Inspektor izlazi na teren zajedno s ravnateljem Ustanove Dana 10.07.2010.
Budući DA pri prvom inspekcijskom nadzoru vlasnik zemljišta nije mogao prisustvovati, inspektor 17.08. Ponovo izlazi na teren zajedno sa čuvarom prirode I vlasnikom zemljišta.
Daljnji postupak je u nadležnosti inspektora Zaštite prirode, a Ustanova će Inspektorijat izvijestiti o eventualnim promjenama na spomenutom zemljištu.

S Poštovanjem,
Mate Kosović
Privremeni ravnatelj
JU PŠ Marjan