Mjesečni arhivi: prosinac 2018.

O marjanskoj šumi

 

1. st.   – Na rimskoj karti Tabula Peutingeriana iz razdoblja prije gradnje Dioklecijanove palače, označen je na zapadnom rtu Marjana hram božice Dijane, što upućuje  na to da je Marjan već u to vrijeme bio šumovit;

Tabula Peutingeriana

1312. – Odredbama Splitskog statuta iz 1312. godine zabranjuje se sva sječa na Marjanu;

1339. – Biraju se dva splitska plemića za nadziranje Marjana;

1358. – Gradsko Veliko vijeće postavlja dva stalna čuvara Marjana;

17. st. – Za vrijeme Kandijskih ratova (1645 do 1669.) i nakon njih nadzor šume slabi što dovodi do njenog potpunog uništenja;

1850. – Osnivanje Poljoprivrednog društva u Splitu početak je prvih zamisli sustavnog pošumljavanja marjanske goleti kada predsjednik Poljoprivrednog društva Šimun de Michieli Vitturi  izrađuje projekt pošumljavanja Marjana  i podnosi ga Dalmatinskoj vladi u Zadru. Ministarstvo poljoprivrede u Beču prosljeđuje splitski projekt stručnjaku šumaru Josipu Karglu koji izrađuje opširan elaborat pošumljavanja Marjana predlažući sadnju autohtonog raslinja i primorskog (alepskog) bora;

1852. – Prvi pokušaj pošumljavanja Marjana, najprije sjetvom sjemena bora, a poslije sadnjom borova,  na području Židovskog groblja;

Pogled iz grada na goli Marjan 1866. godine

1884. – Započinje sustavno pošumljavanje Marjana, a glavni pokretač je prof. Juraj Kolombatović uz stručni nadzor šumarskog nadzornika Henrika Friedla. Njihovo djelo nastavljaju Šimun Tudor i Jakša Račić;

P5087507

1903. –  Kako bi pošumljavanje i uređenje Marjana dobilo što veći zamah 09. svibnja 1903. osniva se Društvo Marjan, a prof. Juraj Kolombatović postaje prvi predsjednik.  Intenzivno pošumljavanje nastavlja se di Drugog svjetskog rata pod vodstvom  presjednika Društva Marjan dr. Šimuna Tudora i dr. Jakša Račića;

1906. – Šumski natpovjerenik Ivan Maver provodi akcije pošumljavanja i ozelenjavanja Marjana sadnjom raznih biljaka i cvijeća;

1909. – Općina Split imenuje posebnog šumara za Marjan Ivana Benzona;

1920. – Pošumljeno je 62 hektara Marjana;

1926. – Podiže se žičana ograda oko sjevernog dijela Marjana u svrhu spriječavanja prelaženja divljači u obližnja polja, a i samu šumu zaštiti od požara. na ogradi je napraljeno 18 vrata od kojih 6 velikih. Marjanska šuma je u ljetnim mjesecima otvorena građanstvu od 5. do 21.30.

Pogled na Marjan iz zraka 1926. godine

1930. – Pošumljeno je ukupno 147 hektara Marjana;

1930. – Osniva se Društvo Meje koje u naredne tri godine intenzivno pošumljava južno priobalno područje marjanskog poluotoka te predjel Bambina glavica. Već u prvoj godini sadi se 4.000 stabljika, najviše crnogorice, ali i ukrasnog bilja, bagrema, oleandra i jorgovana.

1940. – Pošumljeno je ukupno 167 hektara Marjana;

1949. – Nakon završetka 2. Svjetskog rata splitske srednje škole nastavljaju s pošumljavanjem oko 6,8 hektara južnih padina Marjana ispod Marangunićeva šetališta;

1958. – Kopaju se rupe izvode se pripreme za sadnju preko 5.000 borića na južnoj strani Marjana;

1959. – Društvo “Meje” pošumljava padine oko Zvončaca, duž Meštrovićevog šetališta i Kašjuna s oko 4.000 sadnica četinjača i tamarisa;

1959.Dimitrije Bura, šumarski inženjer, izrađuje Opis stanja gospodarske jedinice Marjan;

1959.Petar Matković izdaje knjigu Vegetacija Marjana;

1960. – Nastavlja se pošumljavanje južne strane Marjana oko Židovskog groblja i Botaničkog vrta. Zasađeno je oko 11.000 sadnica bora, čempresa, lovora i drugih vrsta;

1964. – Marjan se proglašava posebnim zaštićenim objektom prirode Rezervat prirodnog predjela (park – šuma);

1970. – Komunalno poduzeće Parkovi i nasadi zapošljavaju šumarskog inženjera Josipa Borića;

1970. – Izrađuje se  prva Uređajna osnova za Park  šumu Marjan pod vodstvom prof.dr. Dušana Klepca;

1990. – Izrađuje se druga uređajna osnova za Park šumu Marjan pod vodstvom prof.dr. Šime Meštrovića;

2005. – Osniva se Javna ustanova za upravljanje Park šumom Marjan;

2008. – Izrađuje se Program gospodarenja za šumu posebne namjene Gospodarska jedinica Park šuma Marjan pod vodstvom prof.dr. Ivana Martinića (programom nisu obuhvaćene sve šume i šumska zemljišta u Park šumi Marjan);Sastav drveća

2011. – Gospodarenje marjanskom šumom preuzima od Parkova i nasada d.o.o. Javna ustanova za upravljanje Park šumom Marjan;Budući sastav drveća

2015. Javna ustanova za upravljanje Park šumom Marjan dobiva licenciju za izvođenje dijela šumarskih radova, bez ovlaštenja za pripremu i nadzor radova uzgoja šume;

2015. – Izrađuje se prvi Operativni plan gospodarenja Park šumom Marjan za 2016. godinu;

2015. –  Javna ustanova za upravljanje Park šumom Marjan potpisuje ugovor  o izvođenju označavanja stabala za sječu s Hrvatskim šumama d.o.o.;

2016. – U kolovozu primjećeno prvo veće sušenje marjanskih borova;

2017. – Javna ustanova za upravljanje Park šumom Marjan zapošljava u stalni radni odnos magistra inženjera šumarstva Ivana Ljubića;

2018. – Prof.sc. Milan Pernek ovlašteni inženjer šumarstva sa Hrvatskog šumarskog instituta izrađuje elaborat Sušenje borova u Park šumi Marjan;

Šumarski stručnjaci o dosadašnjem gospodarenju Park šumom Marjan

Šumskogospodarski planovi

Program gospodarenja za šumu posebne namjene Gospodarska jedinica Park šuma Marjan (važnost od 01.01.2009. do 31.12.2018.)

Podaci i činjenice o propadanju marjanske šume

Kronika propadanja marjanske šume

Godina 2018. – treća godina propadanja šume na Marjanu, sanacija izostala

Je li šumarska struka zakazala na Marjanu? Činjenice i podaci o mediteranskom potkornjaku, uzročniku sušenja borova na Marjanu

Medijska hajka protiv borova na Marjanu

Stručni tekstovi o marjanskoj šumi

Žarko Vrdoljak – Marjane, naš Marjane – 2001

Josip Borić – Marjane, naš Marjane – 2001

Milan Arvay – Procjena stanja šuma u Park šumi Marjan – 2016

Ivica Tikvić – Procjena usluga ekosustava Prak šume Marjan u Splitu – 2017

Milan Pernek – Sušenje borova u Park šumi Marjan s mjerama integrirane zaštite šuma za sprječavanje širenja i suzbijanje štetnog organizma – mediteranski potkornjak

Šumarski stručnjaci općenito o alepskom boru

Akademik Igor Anić o alepskom boru

Dr. Lukrecija Butorac o pošumljavanju