1. st.   – Na rimskoj karti Tabula Peutingeriana iz razdoblja prije gradnje Dioklecijanove palače, označen je na zapadnom rtu Marjana hram božice Dijane, što upućuje  na to da je Marjan već u to vrijeme bio šumovit;

1312. – Odredbama Splitskog statuta iz 1312. godine zabranjuje se sva sječa na Marjanu;

1339. – Biraju se dva splitska plemića za nadziranje Marjana;

1358. – Gradsko Veliko vijeće postavlja dva stalna čuvara Marjana;

17. st. – Za vrijeme Kandijskih ratova (1645 do 1669.) i nakon njih nadzor šume slabi što dovodi do njenog potpunog uništenja;

1850. – Osnivanje Poljoprivrednog društva u Splitu početak je prvih zamisli sustavnog pošumljavanja marjanske goleti kada predsjednik Poljoprivrednog društva Šimun de Michieli Vitturi  izrađuje projekt pošumljavanja Marjana  i podnosi ga Dalmatinskoj vladi u Zadru. Ministarstvo poljoprivrede u Beču prosljeđuje splitski projekt stručnjaku šumaru Josipu Karglu koji izrađuje opširan elaborat pošumljavanja Marjana predlažući sadnju autohtonog raslinja i primorskog (alepskog) bora;

1852. – Prvi pokušaj pošumljavanja Marjana, najprije sjetvom sjemena bora, a poslije sadnjom borova,  na području Židovskog groblja;

Pogled iz grada na goli Marjan 1873. godine

1884. – Započinje sustavno pošumljavanje Marjana, a glavni pokretač je prof. Juraj Kolombatović uz stručni nadzor šumarskog nadzornika Henrika Friedla. Njihovo djelo nastavljaju Šimun Tudor i Jakša Račić;

1903. –  Kako bi pošumljavanje i uređenje Marjana dobilo što veći zamah 09. svibnja 1903. osniva se Društvo Marjan, a prof. Juraj Kolombatović postaje prvi predsjednik.  Intenzivno pošumljavanje nastavlja se iza Prvog svjetskog rata pod vodstvom  presjednika Društva Marjan dr. Šimuna Tudora i dr. Jakša Račića;

1906. – Šumski natpovjerenik Ivan Maver provodi akcije pošumljavanja i ozelenjavanja Marjana sadnjom raznih biljaka i cvijeća;

1909. – Općina Split imenuje posebnog šumara za Marjan Ivana Benzona;

1920. – Pošumljeno je 62 hektara Marjana;

1926. – Podiže se žičana ograda oko sjevernog dijela Marjana u svrhu spriječavanja prelaženja divljači u obližnja polja, a i samu šumu zaštiti od požara. na ogradi je napraljeno 18 vrata od kojih 6 velikih. Marjanska šuma je u ljetnim mjesecima otvorena građanstvu od 5. do 21.30.

Pogled na Marjan iz zraka 1926. godine

1930. – Pošumljeno je ukupno 147 hektara Marjana;

1930. – Osniva se Društvo Meje koje u naredne tri godine intenzivno pošumljava južno priobalno područje marjanskog poluotoka te predjel Bambina glavica. Već u prvoj godini sadi se 4.000 stabljika, najviše crnogorice, ali i ukrasnog bilja, bagrema, oleandra i jorgovana.

1940. – Pošumljeno je ukupno 167 hektara Marjana;

1949. – Nakon završetka 2. Svjetskog rata splitske srednje škole nastavljaju s pošumljavanjem oko 6,8 hektara južnih padina Marjana ispod Marangunićeva šetališta;

1956. – Društvo Marjan izgradilo lugarnicu na Benama;

1958. – Kopaju se rupe izvode se pripreme za sadnju preko 5.000 borića na južnoj strani Marjana;

1959. – Društvo “Meje” pošumljava padine oko Zvončaca, duž Meštrovićevog šetališta i Kašjuna s oko 4.000 sadnica četinjača i tamarisa;

1959. – Dimitrije Bura, šumarski inženjer, izrađuje Opis stanja gospodarske jedinice Marjan;

1959. – Petar Matković izdaje knjigu Vegetacija Marjana;

1960. – Nastavlja se pošumljavanje južne strane Marjana oko Židovskog groblja i Botaničkog vrta. Zasađeno je oko 11.000 sadnica bora, čempresa, lovora i drugih vrsta;

1964. – Marjan se proglašava posebnim zaštićenim objektom prirode Rezervat prirodnog predjela (park – šuma);

1964. – Za potrebe lugarske službe svečano je otvorena nova lugarnica na Sedlu koju je podiglo Društvo Marjan, Ustanova za gradske parkove  i javne nasade i Narodni odbor općine Split;

1970. – Komunalno poduzeće Parkovi i nasadi zapošljavaju šumarskog inženjera Josipa Borića;

1970. – Izrađuje se  prva Uređajna osnova za Park  šumu Marjan pod vodstvom prof.dr. Dušana Klepca;

1990. – Izrađuje se druga uređajna osnova za Park šumu Marjan pod vodstvom prof.dr. Šime Meštrovića;

2005. – Osniva se Javna ustanova za upravljanje Park šumom Marjan;

2005. – Josip Borić, inženjer šumarstva odlazi u mirovinu, a voditelj Odjela “Marjan” Parkova i nasada d.o.o. postaje Robert Koharević, inženjer agronomije  (voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo);

2008. – Izrađuje se Program gospodarenja za šumu posebne namjene Gospodarska jedinica Park šuma Marjan pod vodstvom prof.dr. Ivana Martinića (programom nisu obuhvaćene sve šume i šumska zemljišta u Park šumi Marjan);

2011. – Gospodarenje marjanskom šumom preuzima od Parkova i nasada d.o.o. Javna ustanova za upravljanje Park šumom Marjan;

2015. Javna ustanova za upravljanje Park šumom Marjan dobiva licenciju za izvođenje dijela šumarskih radova, bez ovlaštenja za pripremu i nadzor radova uzgoja šume;

2015. – Izrađuje se prvi godišnji Operativni plan gospodarenja Park šumom Marjan za 2016. godinu;

2015. –  Javna ustanova za upravljanje Park šumom Marjan potpisuje ugovor  o izvođenju označavanja stabala za sječu s Hrvatskim šumama d.o.o.;

2016. – Ovlašteni inženjer šumarstva i stalni sudski vještak Milan Arvay u sklopu EU projekta “Odgovorno za prirodu” u suradnji s nositeljem projekta Udrugom Sunce i partnerom Društvo Marjan  izradio je elaborat “Procjena stanja šuma u Park šumi Marjan u Splitu“;

2016. – U lipnju primjećeno prvo veće sušenje marjanskih borova;

2017. – Javna ustanova za upravljanje Park šumom Marjan zapošljava u stalni radni odnos magistra inženjera šumarstva Ivana Ljubića;

2017. – Prof.dr.sc. Ivica Tikvić sa Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u sklopu EU projekta “Odgovorno za prirodu” u suradnji s nositeljem projekta Udrugom Sunce i partnerom Društvo Marjan  izradio je studiju “Procjena usluga ekosustava Park šume Marjan u Splitu“, prvu studiju takve vrste u Hrvatskoj;

2018. – Prof.sc. Milan Pernek ovlašteni inženjer šumarstva sa Hrvatskog šumarskog instituta izrađuje elaborat Sušenje borova u Park šumi Marjan;

2019. – Počinje sanacija marjanske šume od štetnog utjecaja mediteranskog potkornjaka

2020. – Magistar inženjer šumarstva Ivan Ljubić dao otkaz u Javnoj ustanovi za upravljanje Park šumom Marjan

2021. – Izrađen Program gospodarenja za Gospodarsku jedinicu “Marjan – šume Grada Splita” – površina 160,81 ha

2022. – Javna ustanova za upravljanje Park šumom Marjan zapošljava u stalni radni odnos magistra inženjera šumarstva Tomislava Milasa;

2022. – Hrvatski šumarski institut izradio Konačno izvješće za 2022. godinu

2023. – Započelo pošumljavanje sadnjom 3.000 sadnica alepskog bora, pinija, česmina i hrasta medunca u sklopu šumarskih radova predviđenih Programom gospodarenja koje provodi zajednica ponuditelja Dalmatinske šume d.o.o. i Arbofield d.o.o. pod nadzorom dr. šumarstva Nikole Lackovića;

Šumarski stručnjaci o dosadašnjem gospodarenju Park šumom Marjan

Dipl.ing.šumarstva Ivan Ljubić, 28.12.2019. Slobodna Dalmacija

Pošumljavanje unutar obuhvata zaštićenog područja  PŠ Marjan

Pošumljavanje unutar obuhvata zaštićenog područja PŠ Marjan

Šumskogospodarski planovi

Program gospodarenja za šumu posebne namjene Gospodarska jedinica Park šuma Marjan (važnost od 01.01.2009. do 31.12.2018.)

Prijedlog Programa gospodarenja za Gospodarsku jedinicu Park šuma Marjan (važnosti od 01.01.2019. do 31.12.2028.) – odbačeno

Program gospodarenja za Gospodarsku jedinicu “Marjan – šume Grada Splita” (važnosti od 01.01.2021. do 31.12.2030.) 

Podaci i činjenice o propadanju marjanske šume

Kronika propadanja marjanske šume

Godina 2018. – treća godina propadanja šume na Marjanu, sanacija izostala

Je li šumarska struka zakazala na Marjanu? Činjenice i podaci o mediteranskom potkornjaku, uzročniku sušenja borova na Marjanu

Medijska hajka protiv borova na Marjanu

Utjecaj potkornjaka na šumu u Park šumi Marjan

Milan Pernek – Sušenje borova u Park šumi Marjan s mjerama integrirane zaštite šuma za sprječavanje širenja i suzbijanje štetnog organizma – mediteranski potkornjak – 2018

Milan Pernek – Sušenje alepskog bora i gradacija potkornjaka Orthotomicus erosus u Park šumi Marjan- 2019

Milan Pernek – Testiranje biološke učinkovitosti feromona i klopki za ulov mediteranskog potkornjaka – 2020

Sanacija Park šume Marjan od djelovanja potkornjaka

Povjerenstvo za Marjan

Stručni tekstovi o marjanskoj šumi

Žarko Vrdoljak – Marjane, naš Marjane – 2001

Josip Borić – Marjane, naš Marjane – 2001

Milan Arvay – Procjena stanja šuma u Park šumi Marjan – 2016

Ivica Tikvić – Procjena usluga ekosustava Prak šume Marjan u Splitu – 2017

Šumarski stručnjaci općenito o alepskom boru

Akademik Igor Anić o alepskom boru

Dr. Lukrecija Butorac o pošumljavanju